fbpx

Pepeo iz vulkana poremetio zračni promet

Objavljeno 16.04.2010 - Vijesti

U četvrtak je eruptirao vulkan na Islandu koji je izbacio u zrak crni dim i bijelu paru i djelomice otopio veliki ledenjak blizu kojeg se vulkan i nalazi. Vulkan u nacionalnom parku Yellowstone, pak, dimenzija 50 puta 70 kilometara, ima dovoljno lave

Nakon 200 godina mirovanja, na Islandu je proradio najveći vulkan na jugu zemlje blizu glečera Eyjafjallajoekulla (Erafajekul) oko 120 kilometara istočno od Reykjavika. Proglašeno je izvanredno stanje u zemlji i evakuirano je stotine ljudi. Vulkanska je erupcija izbacila u zrak crni dim i bijelu paru i djelomice otopila veliki ledenjak blizu kojeg se vulkan i nalazi.
Iako stručnjaci tvrde kako je erupcija bila slabija nego što se očekivalo, erupcija ih je ipak iznenadila, a pripremaju se, kako kažu, za još jednu moguću erupciju drugog vulkana Katla. Erupcija je u glečeru izazvala pukotinu od 1000 metara, a strahuje se i od velikih poplavnih valova, koji bi mogli nastati otapanjem ledenjaka.
Iako još nisu poznati pravi razmjeri erupcije, stručnjaci su veoma uznemireni činjenicom da je vulkan eruptirao bez prethodnih »vidljivih« znakova. Posljednje erupcije tog vulkana zabilježene su 1821. i 1823. godine. Island je poznat kao zemlja gejzira i vulkana. Aktivno je čak 25 vulkana, od sveukupno njih 140 koliko ih ima na Islandu.
Na Zemlji je trenutačno aktivno mnogo vulkana, procjenjuju stručnjaci, neki samo bacaju dim, a neki izbacuju lavu i stvaraju pravu pustoš tjerajući tisuće ljudi u paničan bijeg. Neki su godinama i stoljećima tihi, a onda iznenada snažno eruptiraju. Treba podsjetiti na 3000 metara visoki vulkan Ljamu u Čileu koji je posljednji put snažno eruptirao 2. siječnja 2008. godine, »bljujući« ognjenu vatru i pepeo gotovo 900 metara uvis.
Nakon te najnovije erupcije na Islandu, koja je samo jedna u nizu u posljednje dvije godine, stručnjaci strahuju da je na snazi cijeli val velikih erupcija svjetskih vulkana koji su djelomice i posljedica dramatičnih klimatskih promjena koje se manifestiraju na različite načine na našem planetu. Vulkanske su erupcije samo komadić u mozaiku velikih prirodnih katastrofa, poplava, potresa, uragana i tsunamija, koje se pojačano odvijaju u protekle dvije godine.
Procjenjuje se da postoje oko 1300 aktivnih vulkana u svijetu, a mnogi od njih smješteni su u pacifičkom vatrenom prstenu. Lava što je izbacuju vulkani zna biti zagrijana i do 1000 Celzijevih stupnjeva, a zna teći niz padinu brzinom većom i od 170 metara u sekundi. Vulkani, posebice oni veliki, mogu mirovati stoljećima, čak i tisućljećima prije nego što eruptiraju, a mogu i cijeli kontinent prekriti pepelom.
Posljednjih 19 godina američki satelit Global Positioning System (GPS) prati kretanje klimatskih promjena na Zemlji i može dosta precizno uočiti i aktivnosti ispod površine zemlje gdje se magma i rastopljeno stijenje skupljaju za eventualnu erupciju.
Neki su vrlo aktivni, pa su neke erupcije izazvale prave katastrofe za okolno pučanstvo. Potencijalno najopasniji i najveći vulkan na svijetu u zadnje vrijeme pokazuje znakove ponovnog buđenja. Riječ je o »Yellowstonskoj kalderi«, velikoj komori punoj lave koja se nalazi ispod nacionalnog parka Yellowstone u Sjedinjenim Američkim Državama. Bazen magme dimenzija je 50 puta 70 kilometara i u njemu se nalazi dovoljno lave i pepela da cijeli planet odvedu u novo ledeno doba. Zadnja erupcija tog supervulkana dogodila se prije 74.000 godina, a tada je umrlo više od 90 posto ljudske populacije i gotovo smo nestali kao rasa s lica planeta, podsjetili su ovih dana američki znanstvenici. Oni koji godinama prate taj vulkan predviđaju da će se erupcija događati u četiri faze. Prva i druga faza bit će podizanje tla i povećana aktivnost gejzira, a treća faza veliki broj lokalnih potresa. Četvrta faza, pred samu erupciju, je oslobađanje otrovnih, vulkanskih plinova. Zadnja uzbuna koja je upozoravala na mogućnost erupcije dogodila se 2005. godine, no stručnjaci nikad nisu posve sigurni u jedno – kada će se neka erupcija dogoditi i s kakvim posljedicama.
Jedan od najaktivnijih vulkana u svijetu sigurno je onaj filipinski, Bulusan koji je eruptirao 1995., zatim Canlaon koji je zadnji put eruptirao 2003. godine, potom je tu Heard Island vulkan u Australiji, koji je eruptirao 2004. godine, zatim Merapi na Javi u Indoneziji, koji je eruptirao 2006. godine. Japanski Sakura-jima, izlio je lavu 2005. godine, zatim havajski Kilauea, koji je zadnji put izbacivao lavu 2005. godine. Tu su još i američki St. Helena koja je posljednji put eruptirala 2005. godine, ruski vulkan Karimski, koji se izlio 2005. godine i za sobom ostavio užas.
Mnogi su vulkani smješteni u pacifičkom vatrenom prstenu, koji slijedi granice tektonskih ploča što se nalaze duž obale Azije i zapadne obale obaju Amerika. Najvećih i vrlo aktivnih vulkani na svijetu su Vezuv i Etna u Italiji, Vulkano i Stromboli na Liparskim otocima u Sredozemnom moru, potom je tu Krakatau koji se nalazi između Sumatre i Jave, Monpele, vulkan na Martiniku u Karipskom moru.
Vulkani u Tihom oceanu također se svrstavaju u tu kategoriju, a ima ih ukupno tristotinjak, poredani su uz njegove obale i čine vulkanski najmobilniji dio Zemlje. Javljaju se duž obala Južne, Srednje i Sjeverne Amerike, zatim preko Aljaske na sjeveru, odakle se protežu na obale Azije, sve do Australije na jugu. Veliki broj, naročito aktivnih i snažnih vulkana, nalazi se na Kamčatki, Kurilskim otocima, u Japanu, gdje je najpoznatiji vulkan Fudžijama, i potom na Filipinskom otočju. U središtu Tihog oceana jedan od najpoznatijih vulkanskih predjela predstavljaju Havaji, gdje se nalaze vulkani Mauna Loa, Mauna Kea i Kilauea.
Treba podsjetiti i na velike podvodne vulkane u Atlantskom oceanu, pa iako ih je teško sve registrirati pretpostavlja se da ih je na toj lokaciji više od 70 aktivnih. Vulkani su poredani od Grenlanda na sjeveru, preko Islanda, Azorskih otoka, zapadno od Portugala Kanarskih otoka, pa sve do kraja južnih otoka Atlantskog oceana. Aktivni su i vulkani Mediterana, pojas brojnih vulkana poredanih od Sredozemnog mora na zapadu, preko Kavkaza, Indije, sve do dalekog Sudanskog arhipelaga na istoku do Afrike, od kojih je najpoznatiji Meru i Kilimandžaro, zaspali vulkan, čija se snježna kapa dramatično otopila u posljednjih petnaestak godina, što je još jedno upozorenje dramatičnih klimatskih promjena u svijetu.

Pepeo iz vulkana poremetio zračni promet
Zračni promet u nekoliko zemalja na sjeveru Europe, među kojima u Britaniji, Norveškoj i Švedskoj, obustavljen je u četvrtak zbog pepela koji izbacuje vulkan na Islandu. Pepeo iz vulkana nedaleko od glečera Eyjafjallajoekull, oko 120 kilometara istočno od islandskoga glavnoga grada Reykjavika, predstavlja prijetnju motorima zrakoplova. Oko polovine letova iz glavne norveške zračne luke u Oslu otkazano je u četvrtak, izjavili su dužnosnici i savjetovali su putnicima da provjere što je s njihovim letovima. Također su zabilježena kašnjenja interkontinentalnih letova, jer su zrakoplovi koji lete nad područjem zahvaćenim letećim pepelom preusmjereni. Tri zračne luke u sjevernoj Švedskoj su zatvorene, a Velika Britanija zatvorila je zračni promet nad Škotskom. Dužnosnici u Reykjaviku izjavili su da se zabrane letova također mogu očekivati u velikim dijelovima Švedske, Finske i u regijama na sjeverozapadu Rusije kao i u Danskoj.

Lidia Černi/Vjesnik

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama