Krizni porez od četiri posto ukida se 1. studenoga
Objavljeno 20.04.2010 - Vijesti

Kao temeljne ciljeve programa premijerka je navela stabilan gospodarski oporavak i rast temeljen na rastu proizvodnje, što podrazumijeva ublažavanje makroekonomskih neravnoteža i postupno smanjenje inozemne zaduženosti i deficita, kao i socij
Ukidanje kriznog poreza od četiri posto na dohotke više od 6000 kuna od 1. studenoga, ukidanje svih poreznih olakšica u sustavu poreza na dohodak, osim poreznih poticaja za istraživanje i razvoj, postupno smanjenje udjela prihoda i rashoda opće države u BDP-u za tri postotna boda do 2020., smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi i javnim poduzećima za oko pet posto, prodaja udjela države u trgovačkim društvima manjih od 25 posto, rebalans državnog proračuna do kraja godine, smanjenje ili uklanjanje neporeznih davanja neki su od glavnih elemenata Programa gospodarskog oporavka koji je premijerka Jadranka Kosor u ponedjeljak predstavila javnosti nakon što su ga podržali koalicijski partneri.
Premijerka je izvijestila da su na programu daleko od očiju javnosti radili njezini gospodarski savjetnici uz suradnju s resornim ministrima. Dio predloženih mjera provest će se do kraja godine, dio mjera je srednjoročnoga karaktera i rok njihove provedbe je do ulaska Hrvatske u Europsku uniju, a dugoročne bi se mjere provele do 2020. Nositeljica programa je osobno premijerka, koordinator svih aktivnosti na realizaciji programa je potpredsjednik Vlade i ministar financija Ivan Šuker, a za uspješnost provedbe pojedinačnih mjera bit će zaduženi resorni ministri. Mjere će se po potrebi i dopunjavati, a premijerka je pozvala sve zainteresirane, od stranaka do poslodavaca i sindikata, da daju i svoje prijedloge.
Za mjesec bi dana trebali biti poznati rokovi za provedbu mjera, a premijerka je posebno istaknula političku odgovornost ministara za provedbu mjera.
»Za mjesec dana očekujem da dio mjera bude odrađen. Od danas se radi hodogram i svatko će naznačiti u kojem vremenskom razdoblju može dio poslova odraditi. Oni ministri i državni dužnosnici koji se neće moći suočiti s nekim mjerama koje su vrlo teške i bolne morat će prepustiti mjesto onima koji će to moći, ali ja vjerujem da u mom timu takvih neće biti nego da će svi zdušno prionuti i da će svatko nositi svoj dio tereta«, dodala je Kosor, poručivši da svatko mora raditi svoj dio posla, a ne da sva odgovornost padne na nju.
Kao temeljne ciljeve programa premijerka je navela stabilan gospodarski oporavak i rast temeljen na rastu proizvodnje, što podrazumijeva ublažavanje makroekonomskih neravnoteža i postupno smanjenje inozemne zaduženosti i deficita te socijalnu pravednost da bi se osigurali dostojni uvjeti za život posebno ranjivih skupina stanovništva.
»Ovo je program za cjelovit zaokret, a ne samo paket vatrogasnih mjera. Za njegovu realizaciju koristit će se pet ključnih poluga«, poručila je premijerka. To su smanjenje izdataka javnog sektora, uz povećanje učinkovitosti i transparentnosti u radu, preusmjeravanje proračunskih sredstava prema ciljanim socijalnim transferima i ekonomski opravdanim kapitalnim ulaganjima te smanjenje utjecaja države u gospodarske tijekove daljnjom privatizacijom i profesionalizacijom upravljanja javnim poduzećima i državnim ustanovama. Program ističe i pokretanje novog investicijskog ciklusa i ubrzanje reformi pravosuđa, zdravstva, mirovinskog osiguranja, državne uprave i lokalne samouprave.
U području fiskalne politike premijerka predlaže da se izdaci za ovogodišnji regres i božićnicu zaposlenicima javnog sektora, koji iznose oko 600 milijuna kuna, preusmjere u povećanje socijalnih naknada i potpore zapošljavanju.
»Vidjet ćemo mogu li socijalne naknade umjesto 500 kuna biti 550 kuna. Nije puno, ali za one koji teško žive i koji su izuzetno siromašni ipak znači nešto«, dodala je Kosor. Umjesto četiri stope poreza na dohodak, koje iznose 15, 25, 35 i 45 posto, predlaže se uvođenje tri stope od 12, 25 i 40 posto.
»Mislimo da će to u konačnici značiti porezno rasterećenje građana i veće plaće, a to je ono što je jako važno u ovom trenutku«, objasnila je premijerka podsjetivši da je riječ o porezu koji pripada lokalnoj samoupravi, kojoj će Vlada predložiti da smanji neporezna davanja iz njezine nadležnosti za oko 25 posto. Kod smanjenja i ukidanja ostalih neporeznih davanja prioritet bi se dao vodnim doprinosima, spomeničkoj renti i doprinosima za Hrvatske šume i Hrvatsku turističku zajednicu.
Predlaže se i donošenje zakona o fiskalnoj odgovornosti s ograničavanjem razine fiskalnog deficita, unaprjeđenje sustava upravljanja javnim dugom i potencijalnim obvezama države, porezne olakšice za obrazovanje, zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Radi rješavanja problema nelikvidnosti, od 1. siječnja rokovi plaćanja bi se sa 60 smanjili na 45 dana, a Hrvatskoj udruzi poslodavaca preporučit će se da redovito objavljuje popise poduzetnika s najvećim dospjelim dugovanjima.
»Naše analize pokazuju da 60 posto od tih poduzetnika nema nijednog zaposlenog. Nešto tu očito nije u redu i tu moramo dati odgovor«, kazala je Kosor i najavila da će se ubuduće zakonom uvesti obveza davanja izjave o nepostojanju poreznog duga prigodom osnivanja novog poduzeća. U sustavu mirovinskog osiguranja planira se postupno usklađivanje zakonske dobi za odlazak u prijevremenu i redovnu mirovinu, izmjene pravila za odlazak u prijevremenu mirovinu, postupni porast doprinosa za drugi stup mirovinskog osiguranja, dok bi se izdvajanja poslodavaca u treći stup priznavala kao porezna olakšica.
»Činjenica je da nam u mirovinski sustav ubrzano ulaze novi umirovljenici i tu se nešto radikalno mora mijenjati«, kazala je Kosor.
Formirao bi se i poseban ured za koordinaciju, ubrzanje i nadzor izdavanja odobrenja i dozvola za sve važnije investicije koji će voditi ministrica zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović Dropulić. Smanjenje broja zaposlenih u državnoj upravi i javnim poduzećima za oko pet posto provelo bi se uz izradu plana zbrinjavanja viška zaposlenih i prekvalifikaciju. Do 31. ožujka 2011. izradit će se i registar zaposlenika javnog sektora. U planu je i decentralizacija državnih institucija i njihovo izmještanje iz Zagreba, a u pripremi je i reforma sustava nagrađivanja u javnom sektoru.
»Napravili smo analizu agencija i zavoda te došli do zaključka da su u nekima od njih plaće veće od ministarskih ili premijerkine. To je neodrživo. Morat ćemo također zagrabiti u plaće u javnom sektoru, ali potrebno je pronaći način da državna služba postane privlačna stručnim kadrovima. To znači da moramo omogućiti napredovanje onima koji dobro rade te ih adekvatno platiti. Oni koji ništa ne rade morat će otići«, kazala je Kosor.
Pomoćne djelatnosti u javnoj upravi osigurale bi se korištenjem outsourcinga.
Program predviđa i reformu sustava plaća u cjelokupnom javnom sektoru i centralizaciju obračuna plaća, funkcionalnu i fiskalnu decentralizaciju te teritorijalni preustroj kojim bi se smanjio broj jedinica lokalne samouprave.
Radi poticanja gospodarstva nastavio bi se projekt »regulatorne giljotine«, reformirao sustav gospodarskih komora, a premijerka Kosor najavila je i da će inzistirati na učinkovitijoj provedbi Zakona o stečaju.
Najavljena je i revizija sustava mirovina stečenih pod posebnim uvjetima te njihovo smanjivanje i priprema za postupno ukidanje pojedinih kategorija, no više će se znati nakon obavljene analize.
Sustav obrazovanja i znanosti ubuduće bi bio primjeren potrebama razvoja gospodarstva, a najavljuje se i uvođenje male mature.
J. Kosor: Ne očekujem socijalni bunt
Najavivši rebalans proračuna tijekom 2010., premijerka Jadranka Kosor objasnila je da se zasad ne može govoriti o tome koliki bi on bio i kada bi se točno proveo. »Mnogi su proricali da ćemo u rebalans ići u drugom, trećem ili četvrtom mjesecu. Ništa se od toga nije dogodilo. Dapače, nisu kasnile ni plaće, ni mirovine, ni socijalna davanja, ni rodiljne naknade, ni dodatak za djecu. Kada sve ovo posložimo, dogovorit ćemo se, ali rebalans će sigurno biti u ovoj godini«, kazala je Kosor, koja je poručila da ne očekuje socijalni bunt zbog najavljenog smanjenja broja zaposlenih u državnoj upravi, jer se ono neće provesti preko noći ni bez programa zbrinjavanja, prekvalifikacije i školovanja.
Podsjetivši kako je ove godine 326 milijuna kuna predviđeno za potporu poduzetništvu, premijerka je najavila da će tražiti analizu kako bi se ustanovilo kako se taj novac trošio te je li i u kojoj mjeri pomogao oporavku i razvoju poduzetništva.
Friščić: Mjere proizlaze iz koalicijskog sporazuma
Nakon završetka sastanka koalicijskih partnera, predsjednik HSS-a Josip Friščić novinarima je izjavio da je riječ o mjerama koje načelno proizlaze iz koalicijskog sporazuma, no poručio je da HSS ipak zadržava pravo da traži pojašnjenja i doradu nekih mjera kada se budu ugrađivale u zakone. »Nikad nikome nisam dao bjanko mjenicu, pa ni danas«, kazao je Friščić, najavivši da će o mjerama izvijestiti vodstvo HSS-a. Podsjetio je da koalicijski sporazum sadrži niz ciljeva, među kojima su najznačajniji efikasnije gospodarstvo i država, manja opterećenja gospodarstva i veća ulaganja u gospodarski razvoj. Otkrio je da je na sastanku bilo primjedbi na politiku poticaja u poljoprivredi, no odbacio je tumačenja da sustav ne funkcionira. »Ako postoji područje koje je definirano u Bruxellesu, onda je to poljoprivreda, koja će zasigurno biti na dobitku ulaskom u EU«, rekao je Friščić, koji je odbacio tumačenja da se protivi tome da predsjednik Uprave Atlantic grupe Emil Tedeschi preuzme Podravku, no poručio je da je Podravku moguće kupovati isključivo putem burze. »Tedeschi ili bilo tko može danas, sutra, svaki dan otići na burzu i kupovati, ali mora imati novac i kupovati vlasničke udjele, a onda upravljati tvrtkom na temelju vlasničkih udjela. O preuzimanju se moglo govoriti u nekom drugom razdoblju, kada se u ovoj državi preuzimalo ili čak i uzimalo, a nije se zbog toga gotovo ništa trebalo davati, ali vjerujem da su ta vremena iza nas. Lovu na sunce, na burzu, kupi i upravljaj«, poručio je Friščić.
Gospodarstvo ima središnje mjesto u programu Vlade
Predstavljajući Program gospodarskog oporavka, premijerka Jadranka Kosor poručila je kako on pokazuje da su gospodarstvo i izlazak iz krize na središnjem mjestu u programu Vlade, uz borbu protiv korupcije i završetak pregovora o ulasku u EU. »Budući da sam ja najodgovornija i da sam u proteklom razdoblju trpila i najviše kritika i upozorenja, da sam neprekidno u središtu pozornosti, objasnila sam, a koalicijski partneri su prihvatili, da je ovo moj prijedlog«, kazala je Kosor objasnivši da program uvažava postojeće hrvatske strateške dokumente.
Promjene Ustava u europskom dijelu
Premijerka Jadranka Kosor najavila je da će se s izmjenama Ustava ići u dijelovima koji se odnose na pristupanje Hrvatske EU i završetak pregovora te na nezastarijevanje pretvorbenoga kriminala i unošenja u izvorišne osnove svih nacionalnih manjina. »Rasprava o promjenama Ustava traje već dugo, u nekim stvarima smo se sa strankama oporbe, mislim prije svega na SDP, dogovorili i usuglasili, o nekima nismo, a koalicijski partneri na današnjem su sastanku zaključili kako daljnje čekanje oko izmjena Ustava nije dobro i da zaustavlja prije svega izradu nekih zakona iz europskog paketa koji se oslanjaju prije svega na izmjene Ustava«, kazala je Kosor.
Darinko Kosor: HSLS je više nego zadovoljan
Darinko Kosor je bez zadrške pozdravio nove gospodarske mjere. »HSLS je više nego zadovoljan, jer je prihvaćeno više od 80 posto onoga što smo predložili u svom programu prije mjesec dana. Mislim da su ovo prave liberalne mjere«, rekao je Kosor, a na pitanje jesu li mjere došle prekasno, odgovorio je da nikad nije prekasno za građane Hrvatske koji teško žive i ostaju bez posla.
Marijan Lipovac/Vjesnik
Vrati se natrag


