Kako je vulkan Laki ubijao 1783. godine
Objavljeno 23.04.2010 - Vijesti

ERUPCIJA ISLANDSKOG vulkana Laki 1783. doslovno je zavila Europu u crno. Nezabilježen događaj doveo je do katastrofalnih posljedica za prirodu i ljude
Sve se zbilo u lipnju. Odmah je pomrlo tisuću ljudi na samom otoku. Masivni oblak vulkanskog pepela prekrio je cijelu Europu i dio Sjeverne Amerike. Kroničari su tvrdili da je dio oblaka dospio i do Azije te sjeverne Afrike.
Posljedice su bile još strašnije kako je vrijeme prolazilo. Erupcija, iako se dogodila daleko od europskog kopna, izazvala je posvemašnju glad na kontinentu i dovela je do dramatičnih promjene klime. Usjevi su propali, a stoka je masovno ugibala. Glad je zavladala.
Američki državnik Benjamin Franklin izjavio je godinu dana nakon katastrofalne erupcije: “… Nema sunca, pokrila nas je teška magla iznad Europe i Sjeverne Amerike”.
Ukratko, te godine erupcija Lakija izbrisala je ljeto kao godišnje doba. Temperature nisu narasle i ciklus izmjene godišnjih doba jednostavno je nestao.
Sunce je bilo prekriveno ogromnim oblakom prašine pa se ljeto izgubilo u zimskom temperaturama. Ne samo na Islandu nego i na drugim kontinentima. Sunce je poput blijedog duha. Bez jasnog sjaja i topline.
Laki je s lakoćom učinio većinu od onoga što smo mislili da je samo fantazija. I to loša. Ubio je ukupno 10 tisuća ljudi, smoga je bilo na sve strane, temperatura se snizila, a vremenske prilike su bile ćudljive. Poljoprivredna proizvodnja u zapadnoj Europi zaista se drastično smanjila, a glad je bila velika i potrajala je.
Neki naučnici idu toliko daleko da uzroke Francuske revolucije vide u posljedicama erupcije Lakija.
Ima onih kojima to podiže adrenalin, ali većini ljudi spektakularne eksplozije i izljevi vruće lave iz unutrašnjosti zemlje ulijevaju strah u kosti, sama pomisao na erupciju vulkana kod mnogih stvara jezu. Zbog vulkana su stradavale civilizacije, ali ipak su potresi i uragani dosad odnijeli više žrtava.

Povijesne erupcije
Najveća erupcija u povijesti dogodila se 1815. godine kada je proradio vulkan Tambora na indonezijskom otoku Sumbawa. Do erupcije vulkana planina Tambora bila je visoka oko 4000 metara. Danas je “kraća za glavu” – visoka je samo 2850 metara. Visina eruptivnog stupa Tambore bila je 44 kilometara, a erupcija je u zrak izbacila 150 prostornih kilometara vulkanskog materijala. Velike količine vrelog vulkanskog materijala pale su u ocean, a to je izazvalo dodatne eksplozije. Pepeo je padao i do 1300 kilometara od vulkana.
Erupcija Tambore izmjenila je klimu i praktički ukinula ljeto, a krajem ljeta i početkom jeseni dnevne minimalne temperature na sjevernoj hemisferi bile su neprirodno niske.
Promjene klime
Žetve su bile loše i glad se osjećala diljem zemaljske kugle. Tambora je ubila oko 90 tisuća ljudi s tim da ih je oko 10 tisuća poginulo od erupcije, a oko 80 tisuća stradalo je od posljedica – prije svega gladi i bolesti.
Tražite novac natrag!
Europska komisija pozvala je putnike da iskoriste prava koja im osiguravaju europski propisi i da traže naknadu. – Potičemo ljude da se bore za svoja prava , izjavila je glasnogovornica Komisije za promet Helen Kearns. – Europljani imaju najveća prava na svijetu i trebaju na njima inzistirati čak i u ovim okolnostima – dodala je.
Vrati se natrag


