Ruralni turizam ne smije upasti u zamku masovnosti
Objavljeno 23.04.2010 - Vijesti
Sudionici Kongresa na Malom Lošinju pokušavaju definirati odrednice razvoja ruralnog turizma. Turizam se na seljačkim gospodarstvima odmaknuo od svoje iskonske biti, kaže Robert Baćac
MALI LOŠINJ – Iako se posljednje tri godine ruralni turizam dobro razvijao, uz ostalo zahvaljujući i tome što je dobio veliku potporu Ministarstva turizma, sada je na prekretnici, pa oko 300 sudionika Drugog kongresa ruralnog turizma, koji se od 21. do 24. održava u Malom Lošinju, treba pronaći odgovore na to što žele u budućnosti – razvijati se kao sve masovniji biznis ili se pak vratiti razvoju po principu načina života (lifestyle), formirati se kao izletišta s pedesetak i više mjesta, ili se posvetiti obiteljima, malim skupinama gostiju, kako povezati turizam i poljoprivredu, što očekivati od ruralnog turizma za 20 godina…?
Državni tajnik za turizam Željko Lenart ističe da se za ruralni turizam izdvaja 25 milijuna kuna. Ministarstvo turizma podržava 1500 projekata, nudi se niz prihvatljivih kreditnih linija, a najpovoljnija je ona s kreditima u iznosu do 300.000 eura uz kamatu od dva posto. Dijana Katica, predsjednica Hrvatskog farmera, glavnog organizatora kongresa, istaknula je da zbog svojih specifičnosti ruralni turizam bilježi stalan rast i da je »osuđen« na uspjeh.
Ostvaruje se program po kojem bi od 2007. do 2011. trebali dobiti 300 novih seljačkih turističkih gospodarstava, kazala je. Jedinu zamjerku ima na lošu promociju. Robert Baćac, direktor Ruralisa, Konzorcija agroturizma i ruralnog turizma Istre, nezadovoljan je što se agroturistička gospodarstva razvijaju u »masovke« za pun autobus ljudi. To po njemu dovodi do toga da se turizam na seljačkim gospodarstvima odmaknuo od svoje iskonske biti. [Davor Verković]



