U »putovanju kroz Hrvatsku« uživat će 70 milijuna posjetitelja
Objavljeno 26.04.2010 - Vijesti

Sve je spremno za otvaranje Svjetske izložbe (EXPO) u Šangaju. Prema najavama organizatora, očekuje se čak 70 milijuna posjetitelja, čime bi se srušio još jedan od mnogobrojnih rekorda vezanih uz dugogodišnju povijest EX
Sve je spremno za svečano otvaranje Svjetske izložbe (EXPO), koja počinje 1. svibnja u kineskom megapolisu Šangaju, gdje će se održati dosad najveća svjetska izložba pod geslom »Bolji grad, bolji život«. Prema najavama kineskih organizatora, do 1. listopada, koliko će trajati EXPO, očekuje se čak 70 milijuna posjetitelja, čime bi organizator srušio još jedan od mnogobrojnih rekorda vezanih uz dugogodišnju povijest EXPO-a. Naime, na Svjetskoj izložbi u Nagoyi u Japanu 2005. godine organizatori su zabilježili “sitnih” 22 milijuna posjetitelja u 121 paviljonu.

Izložba, koja se prvi put održava u jednoj od zemalja u razvoju, ima zadatak da sudionicima i posjetiteljima prikaže urbanu civilizaciju u njezinoj punoj širini te prikaže mogućnost održivog razvoja u urbanim područjima. Posjetitelji će kroz mnoštvo paviljona i izložba moći naučiti kako kreirati ekološku zajednicu i održati razvoj ljudi u raznim uvjetima i zaprekama današnjice.
I Hrvatska će se ove godine predstaviti u Šangaju, i to u paviljonu koji je projektirao poznati arhitekt Branko Silađin, nakon uspješnih sudjelovanja na izložbama u Lisabonu (1998.), Hannoveru (2000.), Aichiju (2005.) i Zaragozi (2008.).
Organizatori hrvatske izložbe, točnije Nacionalni odbor koji je imenovalo Ministarstvo vanjskih poslova i europskih integracija, navodi da je sudjelovanje u Šangaju za Hrvatsku značajan izlazak na azijsko tržište, kao i važna prigoda za upoznavanja svjetske, osobito kineske javnosti s hrvatskim postignućima i ljepotama hrvatskih gradova te ekološki očuvanim prirodnim ljepotama.
Namjera Republike Hrvatske je da na EXPO-u 2010. u Šangaju predstavi svoju bogatu povijesnu i kulturnu baštinu, dinamični suvremeni urbani život i značajne potencijale za budući razvoj. Posjetitelji će tako kroz kratka putovanja moći obići hrvatske gradove, uživati u našim arhitektonskim dostignućima i upoznati se s dinamikom suvremenoga života u Hrvatskoj.
Organizatori hrvatskog paviljona za mnogobrojne su posjetitelje priredili desetak projektora postavljenih na zidove, dok će se u izložbenom prostoru veličine 27 puta 16 metara projicirati fotografije i kratki filmski isječci u kojima se izmjenjuju slike i doživljaji dnevnoga života hrvatskih gradova u karakterističnim urbanim situacijama. Prikazuju se raznolikosti života mnogobrojnih kontinentalnih i primorskih, povijesnih i novih gradova, kao i vizije razvoja urbanoga života u Hrvatskoj. Prema zamislima organizatora hrvatskog paviljona, svaku izmjenu slika prati fotoblic, a na dnu ili na vrhu slike pojavljuje se ime grada. Projekciju prati zvuk, i to uz autentične zvukove urbanih prostora i glazba koju oni inspiriraju.
Prema ideji arhitekta Silađina, hrvatski će paviljon bijelim zastavama na crvenoj fasadi stvarati predodžbu našeg drevnog simbola, svjetski prepoznatljivih polja šahovnice. Unutar paviljona će, pak, biti smješten info-desk s promotivnim turističkim materijalima, ali i trgovina gdje će zainteresirani moći kupiti poznate hrvatske proizvode poput kravata i oslikanih ženskih marama.
Paviljon u kojem će se ove godine predstaviti Hrvatska, a što ga je darovala NR Kina, namjesto prvotno zamišljene parafraze gradske lože, nagrađenog projekta Branka Silađina, našu zemlju predstavlja kao prostor u kojem u vrtlogu užurbanog svijeta još postoje otoci sporijega života, druženja, opuštenih šetnji – svijeta koji polako, ali sigurno nestaje, a na čije mjesto dolazi nostalgija za »dobrim starim vremenima«. U crvenom prostoru ukrašenom bijelim zastavicama, spoju simbola domaćina i gosta, posjetitelje čeka poziv da »ušeću u Hrvatsku« i vide kako to izgleda kod nas. Slike koje se pretapaju i izmjenjuju poput kakva ufilmljenog stripa pokazuju život na spoju Sredozemlja i kontinenta, a sve popraćeno žamorom ulice i prigodne glazbe u kojoj se, na primjer, uz slike Dubrovnika čuje »Himna slobodi«.
Vanja Majetić/Vjesnik
Vrati se natrag


