Plenković: Smanjivanje neizvjesnosti i jačanje sigurnosti dva su osnovna smjera
Objavljeno 04.11.2020 - Vijesti

Ovo je po mnogo čemu posebna godina u kojoj se suočavamo s izazovima bez presedana. Svijet je zadesila najveća pandemija još od Prvog svjetskog rata. To je prouzročilo gospodarsku i društvenu krizu kakva se ne pamti još od Drugog svjetskog rata, rekao je predsjednik Vlade Andrej Plenković u Hrvatskom saboru, gdje je podnio Godišnje izvješće Vlade.
Uz sve to, Zagreb i okolicu pogodio je najrazorniji potres u posljednjih 140 godina. Šteta je procijenjena na 86 milijardi kuna što je oko 60% državnog proračuna, rekao je Plenković.
– Zbog svega toga suočeni smo s najvećim zdravstvenim, gospodarskim i društvenim izazovima od Domovinskog rata. Kada sam prošle godine izvješćivao o radu Vlade nije se mogao naslućivati ovako dramatičan i zahtijevan tijek događaja i izazova.
Razdoblje od našeg prvog mandata do početka ove globalne krize obilježeno je pretežito pozitivnim ekonomskim potezima Vlade, rekao je.
– U prve tri godine značajno smo podigli razinu socijalne sigurnosti naših građana. Zahvaljujući mjerama koje smo poduzeli prosječne plaće podignute su za 1147 kuna, odnosno za 20%. Povećali smo minimalac za više od 30%, odnosno za 754 kuna netto što je tri puta više nego u mandatu prethodnih triju Vlada, za dva mjeseca podići ćemo ga za dodatnih 150 kuna.
Povećali smo, dodaje, plaće u državnoj službi za više od 15%, medicinskim sestrama i liječnicima za 22%, te učiteljima i profesorima za 19%. U dogovoru smo odgodili dva povećanja tijekom ove godine zbog krize. Kako bismo poboljšali život naših umirovljenika, mirovine smo u prosjeku podigli za 306 kuna.
U proteklih mjesec dana intenzivno radimo na programu oporavka i otpornosti.
Što se tiče obnove Zagreba, rekao je kako smatra da su stvorene pretpostavke da bude obnovljen i da budu sačuvana baština.
Osvrnuo se na rad DORH-a i policije, gdje kako navodi, nema nedodirljivih, ne zanima nas stranačka pripadnost ni funkcija i to neće biti prepreka njihovom radu.
– U Hrvatskoj kakvu gradimo odgovarati treba svatko za koga se sumnja da se upustio u koruptivne aktivnosti.
Podsjetio je i odavanje pijeteta svim žrtvama u Domovinskom ratu bez obzira na nacionalnu pripadnost.
Za napad na Markovu trgu, rekao je kako je očito da je napadač očito bio radikaliziran, a tome i govoru mržnje ne smije biti mjesta u hrvatskom društvu.
Podsjetio je i na odluku Ustavnog suda kojom je potvrđene odluke koje je donosio Nacionalni stožer civilne zaštite, te naveo da u trenutku dok se sve zemlje bore protiv pandemije, neki u Hrvatskoj su radili sasvim suprotno.
– Smatramo da mjere koje sada poduzimamo odgovaraju prijetnji. Početkom prošloga tjedna uveli smo nove mjere kojim su ograničena okupljanja. U posljednjih dana vidimo da iako broj zaraženih i dalje raste, raste sporije.
Vidjet ćemo hoće li se taj trend nastaviti i ovisno o tome donosit ćemo nove mjere. Nitko ne zna koliko će ova pandemija trajati i hoće li ovaj val jačati, hoće li biti drugih valova. Kod obitelji u planiranju svakodnevnog života i kod onih koji se pitaju za plaće, mirovine, radna mjesta – u takvim uvjetima Vladi nije jednostavno planirati proračun.
– Na nama je da stvorimo scenarije kako bismo odgovorili na izazove. Naša je prva zadaća da sugrađanima osiguramo socijalnu sigurnost i jednake prilike za sve. Drugo je da u vrijeme četvrte industrijske revolucije osiguramo perspektivnu budućnost osobito mladima. Treće, moramo učvrstiti ekonomsku neovisnost Hrvatske. Četvrti prioritet je osnažiti državne institucije. Peta je zadaća globalna prepoznatljivost zemlje.
Smanjivanje neizvjesnosti i jačanje sigurnosti osnovna su dva smjera djelovanja Vlade u sljedećih godinu dana, ističe.
– Radit ćemo na tome da smanjimo broj osoba koje su u riziku od siromaštva. Bez poduzeća nema gospodarskog oporavka, radit ćemo na poreznom rasterećenju. Radit ćemo na dostupnosti i kvaliteti zdravstvene zaštite, vodit ćemo odgovornu fiskalnu politiku. Osobama s invaliditetom omogućiti da što lakše prebrode ove krizne trenutke, a posebnu pozornost posvetit ćemo i djeci i mladima.
Opstanak hrvatskog naroda je zadaća u fazi postkriznog oporavka.
– Radit ćemo na stvaranju preduvjeta koji će smanjiti iseljavanje, ulagat ćemo u prometnu, energetsku, vodno-komunalnu infrastrukturu kako bismo išli prema ravnomjernom razvoju Hrvatske. Povećat ćemo ulaganja u hrvatsku poljoprivredu i poboljšati kvalitetu naših proizvoda, ali i povećati izvoz. Ulagat ćemo u šumarstvo i ribarstvo. Povećat ćemo ulaganja u obnovljive izvore energije i nove tehnologije. Osigurat ćemo građanima dostupniju i čišću energiju. Jačat ćemo digitalizaciju u obrazovanju. Snažan zamah dat ćemo online trgovini, to znači brži i dostupniji internet u svim krajevima Hrvatske. Želimo da Hrvatska bude prepoznata kao zemlja inovacija. Osnaživat ćemo djelotvornost javne uprave i pravosuđa.
Ovo je vrijeme odgovornosti i požrtvovnosti svakog od nas i solidarnosti cijele nacije. Umjesto štetnih podjela, treba nam, kaže, jedinstvo.
– U proteklom mandatu suočili smo se s krizama. Ali smo pokazali da se s njima možemo suočiti hladne glave. Hrvatska ima vodstvo koje donosi promišljene odluke bez panike, a mjeseci pred nama bit će teški, rekao je. Na nama je da iz ovih izazova izvučemo opće pouke i da budemo jači i spremniji za daljnju izgradnju i da vodimo zemlju za dobrobit svih nas.
Unatoč brojnim izazovima s kojima se dnevno nosi, od pandemije, preko posljedica potresa u Zagrebu, do pada gospodarstva, Vlada je uspjela pripremiti rebalans ovogodišnjeg i prijedlog državnoga proračuna za iduću godinu te poreznu reformu, novi val rasterećenja.
RASPRAVA PO KLUBOVIMA
Ovo je Vlada kontinuiteta, i gospodin Plenković danas govori i o zadnjoj godini prethodnog mandata. Predsjednik Vlade je govorio o postignućima, i to je legitimno, ali se nije osvrnuo ni na jednu stvar koja je bila loša rekao je Peđa Grbin ispred Kluba SDP-a.
– Točno je da je 2020. obilježila korona, a kod nas i potres. Svjetski događaji su nešto čije posljedice svatko osjeća. Međutim, te posljedice svaka od država otklanja na bolji ili lošiji način, a mi smo izabrali onaj bez vizije i plana rekao je Grbin.
Vlada se dodaje, skrivala iza Stožera i podsjetio na izjavu predsjednika Sabora Gordana Jandrokovića da će eventualne odluke o policijskom satu i lockdown donositi Sabor i to, kaže, pozdravlja. Neprihvatljivo je dodaje, da se ministar Beroš nije bavio dugovima u zdravstvu.
– Zdravstvo se nalazi u dužničkoj krizi, i za to postoji odgovornost ministra i po potrebi ćemo intervenirati. Zdravstvenim radnicima kapa do poda, ali ne i onima koji vode sustav, rekao je Grbin.
Predlažemo niz mjera, a danas ću predložiti samo dvije, rekao je Grbin.
– Jedna je produženje moratorija na ovrhe, predsjedniče Vlade molim vas da to napravite. A drugi je moratorij na kredite, rekao je Grbin.
Predsjednik Vlade, dodaje, nije spomenuo niti jednu korupcijsku aferu, pa ni onu ministra Ćorića. Istaknuo je i problem govora mržnje i problem nasilja, drago mi je da o tome govori i da je istanuo ono pozitivno što se dogodilo u Kninu i Varivodama.
– Ali govor mržnje nije od jučer, on je tu godinama i tu niste oduzetli ništa. Čak i danas govorite samo o posljedicama, a ne i uzrocima, rekao je Grbin.
Jandroković mu je uzvratio da nije rekao da će Sabor donositi odluku o policijskom satu i lockdownu.
Stjepo Bartulica iz Kluba Domovinskog pokreta je rekao kako bi bio najsretniji da je mogao pohvaliti izvješće, ali mora biti kritičniji.
– Sada dolaze na naplatu godine nečinjenja i neprovođenja onoga što Hrvatskoj treba. Zalažemo se protiv novog locdowna. Poslije prošle krize trebalo nam je punih sedam godina da se vratimo na prijašnje stanje i mi si to ne možemo priuštiti, treba učiniti sve da se to izbjegne, rekao je.
Bartulica je rekao kako se zdravstveni sustav urušava, gdje kako navodi, ne može ni kriviti ministra Beroša koji nije menadžer za upravljanje tako velikim sustavom.
Premijer jedanput godišnje, na početku jesenskog zasjedanja, usmeno predstavlja Saboru Godišnje izvješće Vlade. Njegov govor može trajati do jedan sat i na njega nisu dopuštene zastupničke replike.
O izvješću mogu raspravljati samo klubovi zastupnika kojih je trenutno 13. Po završetku rasprave, premijer ima pravo i na završno 20-minutno izlaganje.
Vrati se natrag


