ANTIČKA UMJETNOST – Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača

Objavljeno 04.07.2022 - Kultura

ANTIČKA UMJETNOST – Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača

U petak, 8. srpnja u 20 sati u Creskom muzeja otvara se izložba Antička umjetnost – Skulpture i uporabni predmeti iz zbirke dr. Damira Kovača.

Zbirka antičkih figurica i ukrasno-uporabnog inventara obuhvaća oko 150 predmeta. Riječ je uglavnom o figuralnoj (zoomorfnoj i antropomorfnoj) plastici – malim statuama, ali i nizu uporabnih ili ukrasnih predmeta poput uljanica, ogledala, nakita te ukrasa za posude, namještaj i vojnu opremu.
Najveći dio ovih predmeta potječe iz Rima, a manji dio dolazi iz Grčke, Egipta i drugih drevnih civilizacija. Predmeti su uglavnom izrađeni od bronce i drugih metala (olovo, srebro), uz nekoliko primjeraka izrađenih od keramike i kamena. Predmeti su nastali u širokom vremenskom rasponu, od željeznog doba do srednjeg vijeka, a mnogima nisu poznata nalazišta.
Ova zbirka nikad prije nije bila ni katalogizirana ni izložena, pa je tako ova izložba prva prilika da publika vidi ove vrijedne predmete.
Doc. dr. sc. Damir Kovač je strastveni kolekcionar umjetnina, pa tako posjeduje značajne zbirke slika, antičkih figura i vaza, japanskih minijatura, starih zemljovida i razglednica. U suradnji s muzejima i galerijama, organizirao je i posudio svoje zbirke za čitav niz izložbi. 1999. godine odlikovan je Ordenom reda Danice Hrvatske s likom Marka Marulića za zasluge u kulturi. Od 2018. godine je počasni građanin Cresa.
Izložba je realizirana uz pomoć Ministarstva kulture i medija RH, Primorsko-goranske županije i Grada Cresa.


ZANIMLJIVI PRIMJERCI IZ ZBIRKE

LURISTANSKA BRONCA – Gospodar životinja, božanski standard (ornamentalni vrh)
Iran, 9.-7. st. pr. Kr., bronca, v. 18 cm
Luristanske bronce su figurice od lijevane bronce iz starijeg željeznog doba, pronađene u grobnicama iranske pokrajine Luristan. Otkrivene su 20-ih godina 20. st., a porijeklo naroda koji ih je izradio ostaje tajna. Figurice su plošne, lagane i bogato ukrašene. Služile su kao ornamenti na oružju, oruđu, konjskoj opremi i posudama.
Figurice uglavnom prikazuju životinje, a naročito popularan motiv je „Gospodar životinja“ – prikaz čovjeka između dviju ili više sučeljenih životinja.Taj se motiv često pojavljuje i u Mezopotamiji i Sumeru i simbolizira dominaciju čovjeka nad prirodom. Primjerak iz zbirke prikazuje tri muška lika jedan iznad drugog, koji s obje strane pridržavaju konje pod kojima su glave pijetlova.

BASTET (BAST)
Egipat, ptolemejsko razdoblje (332.-30. g. pr. Kr.), palmino drvo, v. 18 cm
Mačja božica, porijeklom iz grada Bubaste, kći boga sunca Ra. Originalno je bila prikazivana kao lavica – ratnica, a kasnije kao mačka. Bila je čuvarica Donjeg Egipta i zaštitnica sunca – u svojem mačjem liku borila se sa zlom zmijom Apep, glavnim neprijateljem svog oca. Povezana je s kultom plodnosti kao zaštitnica rađanja i majčinstva – vjerojatno zbog plodnosti i majčinskog instinkta domaće mačke.
Mačke su u Egiptu bile cijenjene kao lovci na štetočine, ali i štovane kao simboli božice. U njenom hramu u Bubasti pronađeno je više od 300.000 mumificiranih mačaka.

AMULET – FALIČKI PRIVJESAK
Rim, 2. st., bronca, d. 4,5 cm
Lik žene u ležećem je položaju na falusu, koji pridržava rukama. Amuleti ovakvog tipa služili su zaštiti od uroka, a donosili su plodnost i sreću. Pritom falus nema nužno erotske konotacije, već simbolizira prokreativnu moć.
Amuleti su sačuvani u različitim veličinama i materijalima. Bili su vrlo česti u antičkom svijetu i jedan su od razloga da je kroz prizmu današnjeg morala rimska civilizacija došla na zao glas zbog svoje „raskalašenosti“.

Creski muzej, Ribarska 7, Cres
8. srpnja – 15. listopada 2022.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama