Begovo Razdolje postaje hotelsko turistički kompleks???

Objavljeno 09.09.2021 - TurizamVijesti

Begovo Razdolje postaje hotelsko turistički kompleks???

Na inicijativu Mostovog županijskog vijećnika Lea Pavele u prostorijama načelnika općine Mrkopalj održan je sastanak na temu ”Priprema Gorskog kotara za turističku sezonu Zima 2021./2022.g.” u cilju podizanja kvalitete ponude Gorskog kotara u korist Gorana, ali i svih turista koji vole zimske radosti u ovom dijelu Hrvatske!

Na sastanku su bili prisutni Ljudevit Krpan – pročelnik Upravnog odjela za regionalni razvoj, infrastrukturu i upravljanje projektima, Petar Mamula – zamjenik župana PGŽ-a, Katarina Mihelčić – gradonačelnica Delnica, Josip Brozović – načelnik općine Mrkopalj, Goranka Crnić Tuhtan – direktorica TIC-a Mrkopalj, Petar Hrg – direktor TZ Gorski kotar te Leo Pavela (MOST) – županijski vijećnik PGŽ-a i Filip Gardoš (MOST) – šef protokola županijskog vijećnika PGŽ-a Lea Pavele.

Sastanak je započeo s klasičnim pozdravom domaćina, načelnika Mrkoplja nakon čega je Leo Pavela objasnio da smo se okupili na preliminarnom sastanku upravo u Mrkoplju, kao najstarijem skijaškom odredištu u Hrvatskoj i mjestu otkud potječu čak petorica hrvatskih zimskih olimpijaca. Prošla godina srušila je sve rekorde u dolasku domaćih i stranih gostiju u Gorski kotar. Tražio se smještaj više i zaključak svih koji rade u turizmu je da niti smještajni niti ugostiteljski objekti nisu bili na razini potražnje, a najveći problem bio je upravo u nedostatku organiziranih skijališta. U cijelom Gorskom kotaru žičare su prastare i nesigurne za uporabu i prošle skijaške godine samo se povremeno palila žičara u Mrkoplju na Čelimbaši. Za vrijeme dok je radila Čelimbaša, u samom Mrkoplju je bio prometni kaos, čekalo se jako dugo na žičaru, nedostajalo je ugostiteljske ponude kao i ostalih sadržaja što je znatno sramotilo cijeli Gorski kotar kao zimsku destinaciju, što je neprihvatljivo. U općini Mrkopalj u Begovom Razdolju postoji i hotel Jastreb, najveći hotel u Gorskom kotaru i najviši hotel u Hrvatskoj koji ne radi još od 2013. godine, kao ni malo skijalište i žičara koji pripadaju hotelu. Kako je ovaj hotel bio motor razvoja cijelog navedenog kraja, potpuno je nejasno da je taj prostor i dalje van uporabe, devastiran i zapušten te kao takav sramoti Gorski kotar kao zimsku destinaciju. Zatvorena i zapuštena skijališta u Tršću i Delnicama također upućuju na nemar i neorganiziranost te potpuno neshvaćanje snijega i skijanja za razvoj zimskog turizma u Gorskom kotaru.

Leo Pavela naglasio je da je Vlada RH priznala da je 2019. godine u Gorski kotar uloženo čak 300 milijuna kuna u razvoj te regije:

https://vlada.gov.hr/vijesti/pavic-vlada-ulozila-u-gorski-kotar-300-milijuna-kuna/26671

no posebno je zanimljivo da su predstavnici Vlade RH 2020. godine izjavili da su u razvoj Gorskog kotara za tu godinu također spremni uložiti dodatnih 177 milijuna kuna, što uz ulaganje PGŽ-a iznosi više od 500 milijuna kuna u zadnje 3 godine:

Osnovana Turistička zajednica Gorskog kotara: “Ovo je početak nove priče”

Na navedenom sastanku svi su se složili da Gorski kotar mora brže i bolje koristiti svoje komparativne prednosti u znatno boljoj organizaciji nego je to danas. I ove godine je županija pripremila gotovo 1,2 milijuna kuna u razvoj mreže malih sanjkališta u gotovo cijelom Gorskom kotaru i sada je odgovornost na lokalnim rukovodstvima da do zime sagrade i urede takva sanjkališta. Na sastanku je također zaključeno na ugostiteljstvo ne prati u dovoljnoj mjeri potrebe gostiju pa će se na svim sanjkalištima trebati organizirati montažni ugostiteljski objekti kao i toaleti.

Iako je sastavni dio zimskog turizma u PGŽ-u i Platak, još uvijek se traži idealno rješenje za marketing i PR strategiju reklamiranja skijanja i sanjkanja na Platku i u Gorskom kotaru.

Na sastanku je potvrđena da cijeli Gorski kotar treba dobiti bolje smještajne kapacitete viših kategorija, a Begovo Razdolje radi svoje posebnosti u visini trebalo bi postati hotelsko naselje s više hotela i privatnih apartmana i urbanistički plan će se nastojat prilagoditi u tom smjeru.

Svi su se složili da Županija treba pomoći privatnom vlasniku hotela Jastreb oko rješavanja statusa tog hotela ili kroz njegovu prodaja ili kroz dobivanje poticaja za uređenje hotela Jastreb i stavljanja u funkciju.

Pravna služba Županije trebala bi skijališta PGŽ-a proglasiti područjima od posebne važnosti te vidjeti kako imovinski i pravno riješiti problem da pojedinci koče razvoj lokalne zajednice.

S obzirom da je na sastanku ukazano na nedovoljnu kvalitetu ugostiteljske ponude u Gorskom kotaru i na vrlo slabu dostupnost lokalne hrane i pića u lokalnim restoranima, Županija i lokalne zajednice trebale bi pomoći u brzim edukacijama ugostitelja kao i organiziranje putovanja u neke uspješne planinske destinacije kako bi se vidjela ugostiteljska ponuda.

Gradonačelnica Grada Delnica ukazala je i na cijeli niz problema oko suradnje s državnim institucijama, posebno u projektu prodaje hotela Sport u Delnicama privatnom investitoru i dobivanju svih rješenja i dokumenata od države kako bi se nakon više od 10 godina taj projekt stavio u funkciju. U Delnicama se još niti ne razmišlja o produživanju piste za skijanje s vrha Petehovca do podnožja te planine kako je nekada bilo, a osposobljavanje skakaonica ili početak ponovne proizvodnje skija i sanjka još je uvijek daleki san skijaških zaljubljenika.

Na sastanku je zaključeno da bi bila dobra ideja da se cijeli Gorski kotar brendira kroz prvi doček Nove godine u Hrvatskoj 31. prosinca točno u podne jer same Fužine ne mogu podnijeti pritisak više od 10 000 gostiju za doček Nove godine u podne.

Uočeni su nedostaci koordinacije lokalnih potreba i Hrvatskih šuma i HEP-a, pa se tako područja oko Lokvarskog jezera ne mogu osposobiti za potrebe turističkih sadržaja što unazađuje te dijelove Gorskoga kotara što ne bi trebao biti cilj.

”Biblija” budućeg razvoja Gorskog kotara trebao bi biti vrlo opsežan Master plan razvoja Gorskoga kotara koji je zasada vrlo nepoznat široj javnosti, a posebno je važno za napomenuti da PGŽ uopće nije upoznata s detaljima ovog plana niti je napravljen strateški plan provođenja navedenog plana. Master plan treba biti strateški dokument namijenjen razvoju turizma regije Gorskog kotara u razdoblju od 2019. do 2026., a danas 2021. godine svjesni smo činjenice da danas nitko ne zna ništa o tom Master planu. Ova ambiciozna strategija razvoja Gorskog kotara predviđa jak angažman i suradnju unutar regije lokalnih vlasti s razvojnim agencijama, ali i angažman države u jačanju infrastrukture i povlačenju sredstava iz fondova EU. Obaveza PGŽ-a i lokalne samouprave u PGŽ-u je da pod hitno upoznaju sve građane i državne institucije s Master planom turističkog razvoja Gorskog kotara.

https://drive.google.com/file/d/1xw6lOrR-bu-MGvUM8xjKomo8M3jdd_US/view

Koliki je utjecaj Vlade RH na razvoj Gorskog kotara pokazuje i informacija da nitko u aktualnoj Vladi RH ne zna što je u Master planu turističkog razvoja Gorskog kotara, a Zakon o brdsko-planinskom području i Zakon o potpomognutim područjima kojima se nastoje potaknuti investicije uopće nisu zaživjeli što je zaključio i sam dožupan Petar Mamula.

LEO PAVELA, vijećnik MOSTa u PGŽu

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u