Brzina, alkohol, nekorištenje pojasa i mobitel – najčešći razlozi nesreća

Objavljeno 22.09.2021 - IzdvojenoVijesti

Brzina, alkohol, nekorištenje pojasa i mobitel – najčešći razlozi nesreća

U prvih 7 mjeseci ove godine dogodilo se 17 posto više teških prometnih nesreća u odnosu na godinu prije. Europski je dan bez poginulih u prometu, no samo jutros dvije su osobe smrtno stradale na hrvatskim prometnicama.

– Imali smo nekoliko teških prometnih nesreća, zaredala se crna statistika, rekao je u Studiju 4 prometni stručnjak i sudski vještak Goran Husinec.

Na pitanje mogu li izmjene zakona o sigurnosti na cestama pomoći u smanjenju broja nesreća, kaže kako to može poboljšati situaciju, ali i kako se ne može sve raditi represijom.

– Prvi način kako možemo pomoći je da svatko od nas krene od sebe, da svi malo više truda uložimo i pazimo. I naravno, da pokušavamo obrazovati mlade ljude, da im pokušamo usaditi kulturu da ne ginu bez veze, da to nije vrijedno toga da čovjek ostane invalid, napominje Husinec.

Što se tiče motociklista, kaže kako su jako nezaštićeni na cesti, te da “svi mi moramo paziti na njih, isto kao i oni na sebe.“

Za romobil ističe kako više nije dječja igračka, nego dobro prijevozno sredstvo koje jako smanjuje gužve u gradu, ali im je potrebno osigurati staze po kojima će voziti, te kako trebaju prilagoditi brzinu kad se voze među pješacima.

Zašto se nesreće događaju?

Četiri su najčešće razloga za teške prometne nesreće – brzina, alkohol, nekorištenje sigurnosnog pojasa i mobitel. Husinec kaže kako se uglavnom radi o kombinaciji nekih od ta četiri faktora.

– Vrlo rijetko je samo jedan uzrok. Uz brzinu obično dolazi alkohol – on smanjuje psihofizičke sposobnosti. Kod mobitela je uglavnom problem kod ljudi koji idu na posao i užive se u neki svoj problem, a ne u prometnu situaciju, objašnjava.

Smatra kako su hrvatske ceste generalno dobre, i kako trenutačno imamo najbolje autoceste u Europi.

– Naše autoceste su fenomenalne. Problem je u tome što se, bojim se, sve slabije održavaju jer financijskih sredstava imamo sve manje – ali one su nove. Gradske ceste bi mogle biti bolje, ali nadamo se da će u budućnosti i te ceste ići prema boljem, kaže Husinec.

S obzirom na to da radi kao sudski vještak, ističe kako ljudi najviše griješe s brzinom i alkoholom – kaže da je u gotovo 90 posto sudskih spisa jedan od sudionika bio pod utjecajem alkohola ili je vozio prebrzo.

– Brzina i alkohol i dalje su najveći problem kod Hrvata. Dobra stvar u zadnje vrijeme je što su taksiji jeftini, i u gradovima se mladež počela voziti njima, ali još uvijek je problem u izvangradskim naseljima gdje nema taksija, napominje Husinec i dodaje kako kod Hrvata nema neke dobne granice što se tiče vožnje u alkoholiziranom stanju.

– Tu su svi jednako zastupljeni, s time da stari, iskusni vozači kada su pod utjecajem alkohola obično voze vrlo polako. Mladi vozači su vrlo samouvjereni, žele se pokazati, i onda divljaju, a psihomotoričke sposobnosti su im slabije – tu se događaju najčešće nesreće, kaže.

Prometni prekršaji i pravosuđe

Danas se obilježava Europski dan bez poginulih u prometu, pa će se tijekom dana pojačati preventivno-represivne aktivnosti policije. Husinec kaže kako takve aktivnosti pomažu te da je spašavanje i samo jednog života na taj način vrlo mnogo. Dodaje da u gradovima u sprječavanju nesreća pomažu i kamere koje su danas postavljene svagdje. Smatra da su najveći problem recidivisti u prometu, od kojih se najčešće ne može naplatiti kazna.

– To su ljudi koji ne žive od svoga rada, rade nešto na crno, ili su ljudi na margini društva i od njih se kazne ne mogu naplatiti. Skupljaju bodove i kazne, pa i zatvorske kazne, ali dok se one ostvare, prolazi mnogo vremena, i oni iz dana u dan rade probleme. Imamo jako puno ljudi u sjevernom dijelu Hrvatske koji nikada nisu položili vozački ispit, ljudi od 40 – 50 godina koji cijeli život voze automobile, policija ih stalno zaustavlja i piše im kazne, napominje i dodaje kako se tome može doskočiti jedino zatvaranjem i oduzimanjem automobila, kaže kako „druge nema“.

Što se tiče presuda na koje se često čeka godinama, Husinec kaže kako u zakonu ima elemenata i mehanizama da se presude odugovlače.

– Neki dobri odvjetnici na sve načine pokušavaju to zavući i odužiti. I onda se događa da se nakon desetak godina kazne ostvare, a kazna nakon 10 godina više nema tog punog smisla. Suđenje bi trebalo biti brže, i kazne bi za te najteže slučajeve trebale biti strože. Vrlo često suci još uvijek popuštaju tim teškim slučajevima, i određuju najmanju moguću kaznu, kaže i dodaje kako suci u takvim situacijama često idu linijom manjeg otpora kako se nitko ne bi žalio na presudu.

– Sustav je sve bolji, ali još uvijek nedovoljno učinkovit da se tome stane na kraj. Pogotovo u manjim mjestima i manjima sredinama, odvjetnici si svašta dopuštaju, smatra i dodaje kako su, nasreću, u posljednje vrijeme suci ipak počeli određivati strože kazne.

– Za one bahate recidiviste koji su jednostavno nepopravljivi, za njih nema druge nego im dati strožu kaznu, zaključio je Husinec.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u