Cijena električne energije ne bi trebala značajno rasti

Objavljeno 19.10.2021 - GospodarstvoIzdvojeno

Cijena električne energije ne bi trebala značajno rasti

Novi zakon o tržištu električne energije stupio je na snagu 1. listopada, a donesen je zbog usklađenja s europskom direktivom. Njime se nastoji ojačati maloprodajno tržište električne energije i uvesti neke nove modalitete kojima kupac može postati aktivni kupac, istaknuo je u HTV-ovoj emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” Lahorko Wagmann, v.d. direktor sektora za električnu energiju Hrvatske energetske regulatorne agencije. Naglasio je da bi se u slučaju blaže zime mogla smanjiti potrošnja, pa cijena električne energije ne bi trebala značajno rasti. No ako bude obrnuto i HEP bude uvozio više nego do sada, onda će udar za kućanstva biti veći nego što bismo željeli.

Stručnjak za energetiku Nenad Kurtović kazao je da novi zakon donosi mogućnost kupovine električne energije unutar Europske unije.

– Zatečeni smo svi skupa brzinom ove krize koja se odvija u energetici u vezi s cijenama energenata. Električna energija je dio jedne šire priče. Ono što se sada događa je prilično optimistično kada slušamo najave naših političara i priče iz HEP-a u vezi s kućanstvima. Međutim, dogodilo se nešto drugo, cijene za poduzetnike su otišle gore i oni su reagirali na to. I naši troškovi su otišli gore zbog rasta električne energije za poduzetnike. Osobno sam pobornik da se dižu manji postoci za sve čim prije. Bojim se da će nam postotak rasta biti veći nego što je trebao biti da smo išli jednim drugim smjerom, istakno je Kurtović.

U Hrvatskoj postoji nekoliko opskrbljivača električnom energijom, no građani su većinom i dalje vjerni HEP-u. Wagmann smatra kako je razlog tome inercija građana, ali i činjenica da je električna energija u Hrvatskoj jeftina u odnosu na ostale članice EU, zbog čega je i opskrbljivačima moguća niža marža. Kutrović pak smatra kako je razlog što HEP šalje poruku kako imaju rješenje za trenutačne probleme.

– Bojim se da to nisu baš kvalitetna rješenja u ovoj situaciji, jer istovremeno vidimo prazna akumulacijska jezera, a moć hrvatskog elektroenergetskog sustava je upravo u hidroenergiji. Mi se možemo samo nadati dobroj hidrologiji i eventualno blažoj zimi, radi čega bi se mogla smanjiti potrošnja. U tom slučaju cijena električne energije ne bi trebala značajno rasti. Međutim, ako situacija ne krene tim smjerom već ode na drugu stranu, i ako se HEP mora osloniti na više uvoza nego dosad, onda će taj udar za kućanstva biti veći nego što bismo mi to željeli, kazao je.

Zakon o tržištu električne energije potiče nas da sami proizvodimo energiju u svojim kućanstvima i stambenim zgradama, a Wagmann kaže kako zakon uvodi i pojam skupine krajnjih kupaca koji djeluju kao aktivni kupac.

– To je mogućnost da se na zgradi instalira nekakva mala solarna elektrana i da krajnji kupci unutar zgrade dijele tu energiju po nekom ključu koji se dogovore. Tako bi smanjili račune za električnu energiju. Isto tako, objšanjava Wagman, postoji još i mogućnost energetske zajednice građana, koja na određenom lokalitetu omogućuje dijeljenje i proizvodnju električne energije prvenstveno kućanstvima.

Kurtović dodaje kako je ta opcija vrlo isplativa i da smo u tom smjeru odavno trebali krenuti, ali da još uvijek imamo vremena.

– S novom zakonskom regulativom stvari se preokreću u korist kupaca, s tim što kupci osim ekonomske računice moraju računati da oni moraju upravljati s tom proizvodnjom. Ako se nađu u situaciji da daju više u mrežu nego što uzmu iz nje, onda dobivaju neki drugi status. Moramo uložiti puno vremena i truda, pronaći sredstva ljudima kojih ih nemaju da ulažu u to, naučiti ih kako se s tim ponašati i od toga će imati veliku korist, zaključio je Kurtović.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Kigo na Facebook-u