Deficit hrvatskog državnog proračuna u 2016. godini iznosio je 3,15 milijardi kuna, što čini rekordno niskih 0,9% BDP-a, dok je javni dug pao na 82,9% BDP-a, izvijestili su Državni zavod za statistiku (DZS) i EUROSTAT.

Ministar financija Zdravko Marić rekao je kako je to najniža razina deficita u zadnjih deset godina. Objavljeno potvrđuje da je Hrvatska u gornjoj, boljoj polovici zemalja EU po tim pokazateljima, ustvrdio je.

Dodaje da je u izvješću konstatirano kako Hrvatska ima jedan od najnižih deficita među zemljama EU, a posebno ga raduje da je Hrvatska prošle godine ostvarila “dvostruko brže smanjivanje udjela javnog duga u BDP-u od prosjeka EU”.

To je sigurno nešto na što svi skupa trebamo biti ponosi i zadovoljni. To je ono to smo zacrtali u svim našim strateškim dokumentima: da želimo vidjeti javni dug na zaista stabilnoj i dosta jakoj uzlaznoj putanji, jer je on proteklih godina iz različitih razloga, a poglavito recesije, polučio u nekim godina čak i eksponencijalnu stopu rasta, rekao je Marić.

Ističe da je taj trend preokrenut već u prvoj godini Vladina mandata, odnosno da je udio javnog duga u BDP-u smanjen za oko 2,5 postotnih bodova.

U izvješću DZS-a navodi se da je veliki utjecaj na iznos deficita u 2016. imao znatan pad proračunskog salda državnog proračuna u odnosu na planirani sa 7,485 milijardi kuna na 3,389 milijardi kuna, kao rezultat pozitivnih ekonomskih trendova. Najveći utjecaj na poboljšanje deficita u 2016. u odnosu na prethodne godine imalo je povećanje poreznih prihoda, ističe DZS.

Naime, tijekom 2016. porezi na proizvodnju i uvoz prikupljeni su u iznosu od 67,8 milijardi kuna, što je rast od 4,8 posto u odnosu na 2015.

Nadalje, tekući porezi na dohodak, bogatstvo i slično prikupljeni su u iznosu od 22,9 milijardi kuna, što čini porast od 10,4%.