Čak trećina proizvedene hrane u svijetu se baci, što je podatak koji zastrašuje ako se zna koliko ljudi diljem planeta gladuje. U Hrvatskoj se godišnje baca gotovo 300.000 tona hrane, od čega čak tri četvrtine u kućanstvima, iako je hrana u nas sve skuplja. Proizvođači, distributeri, trgovci, restorani, hoteli – posljednjih se godina sve više trude kako bi, umjesto u otpadu, hrana ipak završila kod onih koji je trebaju.

Gotovo nevjerojatno zvuči podatak da svatko od nas u mjesec dana baci više od 6 kilograma hrane. Više od prosjeka europskih kućanstava. Jer, obroci se, u zemljama koje imaju viši standard od nas, bolje planiraju. I u kućanstvima, i u restoranima.

– Vrlo brzo shvatili smo koliko je teško u restoranu bacanje hrane svesti na minimum, ali uspjeli smo. Optimizirali smo sve u procesu nabave i pripremanja obroka, izjavio je David Suchy, vlasnik restorana Frea u Berlinu.

Kako s hranom postupaju u restoranima, trebali bismo i mi u kućanstvu.

– Ja bih preporučio domaćim ljudima da kupuju vakumirano meso jer tako produljuju rok trajanja, bez obzira na otpad od plasitke. Ipak je to još veći benefit nego šteta zbog same plastike. Naravno da plastiku možemo isprati da ide u recikliranje, naveo je Marin Medak, vlasnik restorana Rougemarin u Zagrebu.

Svi u lancu opskrbe trebaju razmišljati puno prije isteka roka trajanja.

– U pravom vremenu smanjiti cijenu, prodati na vrijeme, držati naravno sve komponente ispravne hrane, inoformirati kupca da je ta roba i dalje ispravna te proizvođača da se cijeli proces proizvodnje prilagodi što boljoj kvaliteti hrane u što kraćem roku da se ne baca, pojasnio je Igor Kotaran, direktor marketinga, Metro Hrvatska.