Klimatske promjene destabilizirale su poljoprivredne prinose, izazvale snažne tržišne poremećaje te cjenovni i inflatorni pritisak, ali je unatoč tome ratarska proizvodnja u Hrvatskoj konkuretna, istaknuto je u četvrtak u Osijeku na otvorenju 1. skupa ratara Hrvatske “Izidor”.

Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) Dragan Kovačević ocijenio je kako su u ovom EU programskom razdoblju “zelene politike” dodatno zakomplicirale situaciju, jer su, uz postojeće norme, uvele nove, tako da će biti još zahtjevnije doći do potpora.

– U EU prošle godine bilježimo pad realnog dohotka po jedinici rada za pet posto, u Hrvatskoj čak za 10 posto, a postoji bojazan da bi dosljedna provedba zelenih politika mogla dovesti do toga da EU, koja je bila najveći izvoznik hrane u svijetu, u jednom trenutku postane veliki uvoznik, upozorio je Kovačević.

Smatra kako je, unatoč postojećim izazovima, ratarska proizvodnja u Hrvatskoj konkuretna, jer smo, primjerice u proizvodnji uljarica i žitarica samodostatni, tj. proizvodimo gotovo dvostruko više od svojih potreba.

– Iako je ratarska proizvodnja u Hrvatskoj konkuretna, nije dobro to što smo mala zemlja, s malom proizvodnjom, i nije dobro da izvozimo sirovinu, pšenicu, kukuruz i soju, a uvozimo velike količine stočarskih proizvoda, mesa, mlijeka, stočne hrane te mlinsko-pekarskih proizvoda, istaknuo je potpredsjednik HGK.

Stoga će, kaže Kovačević, u budućnosti trebati snažnije povezati ratatsku proizvodnju sa stočarskom te prehrambenom industijom, radi veće dodane vrijednosti. To zahtjeva i novi zakon o državnom poljoprvrednom zemljištu, kako bi se spriječilo cijepanje dosadašnjih posjeda te razbijanje proizvodno-tehnoloških cjelina, dodao je.

Produktivnost domaće proizvodnje 30 posto prosjeka u EU

Državni tajnik Ministarstva poljoprivrede Zdravko Tušek smatra da Hrvatska dobro stoji po pitanju “zelenih pokazatelja”, jer primjenjuje puno manje pesticida i ima daleko nižu emisiju stakleničkih plinova iz poljoprivrede, u odnosu na druge zemlje članice EU.

No, upozorava kako je, unatoč velikim ulaganjima posljednjih godina, produktivnost naše poljoprivredne proizvodnje na 30 posto prosječne produktivnosti EU, pa je u tom segmentu potrebno tražiti rješenja, u suradnji sa znanstvenim institucijama.

Podsjeća kako je, uz ostale potpore, Ministarstvo ove godine dodatno osiguralo 20 milijuna eura za ublažavanje posljedica ovogodišnje suše, posebice u ratarstvu.

– Ono što će dodatno pridonijeti stabilnosti, je raniji početak isplate avansa, jer će se do kraja godine kroz četiri osnovne mjere isplatiti nešto više od 245 milijuna eura, rekao je Tušek.

Predsjednik Odbora za ratarstvo Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) Petar Pranjić istaknuo je kako ratari posljednjih godina trpe ozbiljne posljedice klimatskih promjena, suše, elementarnih nepogoda, što ja za posljedicu imalo pad proizvodnje.

– Neki nam zamjeraju da se u poljoprivredu ulažu veliki novci, a proizvodnja pada, što je djelomično točno, ali točno je i da su vremenske neprilike veliki faktor pada proizvodnje, ocijenio je Pranjić.

U sklopu dvodnevnog skupa, uz ostalo, održat će se panel rasprave o održivom razvoju u ratarskoj proizvodnji, izazovima u navodnjavanju te prilagodbi ratarske proizvodnje klimatskim promjenama.