Hrvatsko gospodarstvo porast će u ovoj godini za 3,6 posto, snažnije nego što se očekivalo, i nadmašiti prosjek u regiji srednje Europe i Baltika, izvijestila je u četvrtak Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), a u 2025. aktivnost bi trebala usporiti, u raskoraku s trendom u regiji srednje Europe i Baltika.

U svibnju je EBRD prognozirao da će gospodarska aktivnost u Hrvatskoj u 2024. porasti za 2,9 posto.

U 2025. rast bi trebao usporiti na 3,0 posto, izračunali su te podignuli svibanjsku procjenu za 0,2 postotna boda, što bi značilo da bi se vratio na razinu iz 2023.

Hrvatsko gospodarstvo trebalo bi tako ove godine porasti najsnažnije u skupini zemalja srednje Europe i Baltika te znatno nadmašiti regionalni prosjek, iskazan u prognoziranoj stopi rasta od 2,3 posto.

Najviše bi se Hrvatskoj ove godine trebala približiti Poljska s prognoziranom stopom rasta od 3,2 posto.

Prognoze za 2025. pokazuju pak raskorak jer bi rast u regiji trebao ubrzati na 3,2 posto, prema prognozama EBRD-a, uz gotovo dvostruko više stope rasta u Latviji, Mađarskoj i Češkoj nego u ovoj godini.

Prilagodba novoj realnosti

Regija će se snažno oporaviti u 2024., nakon stagnacije u 2023., zahvaljujući “kontinuiranoj otpornosti tržišta rada”, pišu u EBRD-u.

Aktivnost u svim zemljama u tranziciji u kojima EBRD posluje trebala bi ove godine porasti za 2,8 posto, neznatno slabije nego što su prognozirali ovog proljeća, pokazuju najnovije prognoze.

U 2025. trebala bi ubrzati na 3,5 posto, također neznatno slabije nego što su izračunali u svibnju.

Tempo rasta u srednjoj Aziji bio je slabiji nego što se očekivalo zbog stagnacije rudarskih aktivnosti u Kazahstanu i Uzbekistanu i prelijevanja slabijih izgleda za razvijenu Europu na gospodarstva na jugoistoku Europske unije.

Zemlje u južnom i istočnom Mediteranu osjećaju pak posljedice velike suše i sukoba u palestinskom pojasu Gaze i u Libanonu, napominju u EBRD-u.

Naša gospodarstva stabilno se prilagođavaju globalnoj dinamici, zaključila je glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

– Iako smo blago snizili naše prognoze rasta, ohrabrujući su znakovi popuštanje inflacije i oporavak realnih plaća, zaključila je Javorcik.

Zemlje moraju i dalje biti na oprezu u prilagodbi izazovima na području obnovljenih inflatornih pritisaka, energetske sigurnosti, trgovine i uvjeta financiranja, dodala je.

Plin “relativno skup”

Svijetla je točka na području koje pokriva EBRD slabljenje inflacije koja se spustila sa 17,5 posto u listopadu 2022. na 5,8 posto u srpnju ove godine, napominju.

Njezina je vrijednost ipak i dalje za 1,6 postotnih bodova veća nego što je bila prije pandemije, uz sličan obrazac kao i u razvijenim gospodarstvima, primjećuju u EBRD-u.

Zahvaljujući slabljenju inflacije realne su plaće ponovno počele snažno rasti i gotovo su uhvatile korak s trendovima iz razdoblja prije pandemije, što je potaknulo potrošnju kućanstava.

Cijene nafte i plina stabilizirale su se i trenutačno se kreću oko prosjeka iz razdoblja od 2017. do 2021., ističe EBRD, naglašavajući u izvješću prilagodbu zemalja koje pokriva “novim geopolitičkim i geoekonomskim činjenicama”.

Težište u sastavu uvoza energije zamjetno se promijenilo, s uvoza ruskog plina cjevovodima na alternativna rješenja, poput norveškog plina i ukapljenog prirodnog plina iz SAD-a i Norveške, uz podršku novih i proširenih terminala u Hrvatskoj, Grčkoj, Jordanu i Litvi.

Plin je u Europi ipak i dalje relativno skup i cijena mu je gotovo pet puta viša nego u SAD-u, uz velike razlike od zemlje do zemlje, naglašavaju u banci.

– Armenija tako i dalje plaća istu nisku cijenu plina kao i 2021., zahvaljujući važećem ugovoru, dok Ukrajina, Slovenija, Hrvatska i Sjeverna Makedonija plaćaju znatno više, stoji u izvješću.

Komentari

komentar