Europska komisija osjetno je povećalala procjenu rasta hrvatskog gospodarstva u ovoj godini – na 2,6 posto u odnosu na proljetne projekcije kada je prognozirala rast od 1,8 posto. Procjenjuje da će se nastaviti i pad stope nezaposlenosti u ovoj godini, na 13,4 posto, s lanjskih 16,3 posto.

Deficit proračuna opće države ove godine, po Komisijinim prognozama, trebao bi iznositi 2,1 posto, sljedeće godine 1,8 posto, a 2018. pasti na 1,4 posto.
Smanjenje deficita zaustavilo je rast javnog duga, koji se ove godine projicira na 85 posto BDP-a, dok je prošle godine iznosio 86,7 posto. Sljedeće dvije godine javni dug bi se treba nastaviti smanjivati – 2017. na 84,3 posto, a 2018. na 82,8 posto.

Domaća potražnja najzaslužnija je za rast, a nakon toga slijede investicije. U prvoj polovini ove godine potrošnja je porasla za 4,8 posto, a investicije 2,3 posto, ističe Komisija. Robni izvoz također bilježi dobre rezultate. Industrijska proizvodnja i maloprodaja i u trećem kvartalu nastavljaju s pozitivnim trendom, a indikatori povjerenja su na rekordnim razinama.Turistička sezona zabilježila je novi rekord, 7 posto više dolazaka na godišnjoj razini, tako da će izvoz usluga ove godine rast za daljnjih 5,6 posto. Unatoč tome, neto doprinos vanjske potražnje bit će blago negativan, a višak tekućeg računa smanjit će se na 3 posto BDP-a, jer stopa uvoza nadmašuje rast izvoza, navodi Komisija.

Komisija prognozira daljnji snažni rast investicija, čemu pridonosi lakši pristup kreditima korporativnog sektora, smanjenje kredita koji se ne vraćaju i solidan rast depozita. Očekjuje se oporavak javnih investicija, nakon kolapsa 2015., zahvaljujući, između ostaloga, većem povlačenju sredstava iz fondova EU-a. Kao rizike za ove prognoze, Komisija navodi da bi pogoršanje vanjskih uvjeta 2017. moglo dovesti do usporavanja izvoza. S druge strane, nova vlada bi mogla nastaviti s programom strukturnih reformi i provesti poreznu reformu koja se još razmatra, što bi imalo pozitivan učinak na investicije i potrošnju, ističu iz Bruxellesa.

“Ova procjena može nas zadovoljiti u smislu toga da je Europska komisija na tragu projekcija Vlade, koje smo napravili uz pretpostavku ‘no policy change’. Sigurno da mi računamo za iduću godinu, obzirom na poreznu reformu koju predlažemo, a nadamo se da će stupiti na snagu 1. siječnja 2017., na određeni dodatni doprinos gospodarskom rastu iduće godine”, kazao je ministar financija Zdravko Marić. Najavio je da danas na uži kabinet Vlade, odnosno sutra na sjednicu Vlade, ide cijeli paket poreznih izmjena koji sadrži 15 zakona. Na upit novinara može li Most zaustaviti poreznu reformu, kazao je kako misli da će se kroz usuglašavanje određenih detalja provesti ono što su zamislili.