Europska komisija planira rekordno povećanje trošarina na cigarete – HUP upozorava na gubitke i rast crnog tržišta
Objavljeno 07.10.2025 - Vijesti

Europska komisija predlaže povećanje trošarina na cigarete i duhanske proizvode za čak 73 posto, odnosno s 124,2 na 215 eura na 1.000 komada. Takva bi mjera značila gotovo dvostruko veće trošarinsko opterećenje na cigarete i sve nikotinske proizvode nego u zemljama izvan Europske unije, što bi, prema procjenama Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), hrvatsku duhansku industriju dovelo u težak položaj, uz gubitke u državnom proračunu i rast crnog tržišta.
HUP u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvoja Stojića upozorava da bi planirane mjere mogle imati suprotan učinak od očekivanog – umjesto većih prihoda, došlo bi do pada poreznih prihoda i porasta ilegalne prodaje.
Strateška industrija od Slavonije do Istre
Hrvatska duhanska industrija je, kako ističu poslodavci, strateški važna i vertikalno integrirana – od uzgoja duhana u Slavoniji i Podravini do finalne proizvodnje u Istri.
Zapošljava oko 10.000 ljudi, ostvaruje izvoz od 400 milijuna eura, a tristotinjak domaćih farmera proizvodi oko 6 posto ukupnog europskog duhana.
„Zbog takve strukture, duhanska industrija u Hrvatskoj ne može se tretirati kao u ostalim članicama Europske unije“, poručuju iz HUP-a.
Prema njihovim analizama, potražnja za cigaretama i nikotinskim proizvodima u Hrvatskoj osjetljivija je na cijene nego što to pretpostavlja Europska komisija, što znači da bi nagli rast trošarina više potaknuo šverc nego smanjio konzumaciju.
Upozorenje na gubitke i bijeg kupaca na crno tržište
Europska unija već sada gubi 17 milijardi eura godišnje zbog ilegalne trgovine cigaretama, dok se tržište nezakonitih nikotinskih proizvoda procjenjuje na 10 milijardi eura.
Previsoke trošarine, upozoravaju u HUP-u, samo bi ojačale krijumčare, osobito u pograničnim područjima Hrvatske gdje je cijena cigareta u susjednim zemljama i do 50 posto niža.
U listopadu 2024. prosječna trošarina u Hrvatskoj iznosila je 128 eura na 1.000 cigareta, što je tek 14 posto ispod prosjeka EU-a kada se uzmu u obzir razlike u dohotku i cijenama. HUP zato poručuje da nema prostora za drastičan rast, kako to predlaže Komisija.
Poziv na razboritost i faznu prilagodbu
Umjesto naglih skokova, HUP predlaže fazu prilagodbe trošarina, kako bi se izbjegli porezni šokovi i rast sivog tržišta.
Također, traže povoljniji porezni tretman proizvoda smanjenog rizika poput grijane duhana, e-tekućina i nikotinskih vrećica, koji bi mogli pomoći u prelasku pušača na manje štetne alternative.
Zdravstvena dimenzija: zašto je zabrana pušenja u zatvorenim prostorima nužna
Dok se vodi rasprava o porezima i prihodima, ne smije se zaboraviti glavni razlog zbog kojeg EU uopće razmatra strože mjere – zaštitu zdravlja građana.
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), pušenje i izloženost duhanskom dimu uzrokuju više od 8 milijuna smrti godišnje, od čega gotovo 1 milijun otpada na pasivne pušače.
Zabrana pušenja u zatvorenim prostorima – u kafićima, restoranima, javnim ustanovama i poslovnim zgradama – pokazala se jednom od najdjelotvornijih javnozdravstvenih mjera u Europi.
Države koje su ju uvele bilježe pad broja srčanih i plućnih bolesti, smanjenje hospitalizacija te značajno smanjenje pasivne izloženosti djece i nepušača.
Hrvatska je u posljednjih 15 godina napravila određene korake u tom smjeru, ali provedba zakona o zabrani pušenja i dalje je nedosljedna. U mnogim ugostiteljskim objektima pušenje se tolerira, često pod izlikom „odvojenih prostora“ koji u praksi nisu pravilno ventilirani.
Ključ je u dosljednoj provedbi
Stručnjaci upozoravaju da zabrana pušenja ne bi smjela biti predmet kompromisa, jer se ne radi samo o individualnom izboru, nego o pravu svakog građanina na čist zrak.
Usporedbe radi, Irska, Italija i Španjolska strogo provode zabrane i ostvarile su značajno smanjenje prevalencije pušenja, dok Hrvatska i dalje ima jedan od većih udjela pušača u EU-u.
Zaključak
Dok gospodarstvenici upozoravaju na ekonomske posljedice drastičnog povećanja trošarina, zdravstveni aspekt ne smije biti zanemaren.
Uspješna politika prema duhanu mora istodobno štititi javno zdravlje i spriječiti ekonomske štete – kroz razborito porezno opterećenje, poticanje manje štetnih alternativa i dosljednu zabranu pušenja u zatvorenim prostorima.
Jer, kako poručuju liječnici, najbolja cigareta je ona koja nikada nije zapaljena – ni u plućima pušača, ni u plućima onih koji sjede pokraj njega.
Vrati se natrag


