Hrvatska ima energetsko bogatstvo pod nogama: više od 35 milijuna eura za razvoj geotermalne energije

Grijanje kućanstava, škola i bolnica, proizvodnja električne energije te uzgoj hrane u staklenicima samo su neke od mogućnosti korištenja geotermalnih izvora. Novi projekt obuhvaća Veliku Goricu, Osijek, Vinkovce i Zaprešić, a cilj je domaću toplinu iz podzemlja pretvoriti u upotrebljivu energiju.

Hrvatska ima značajan geotermalni potencijal koji bi uz ulaganja mogao pridonijeti smanjenju ovisnosti o fosilnim gorivima i razvoju novih gospodarskih aktivnosti. Istaknuo je to predsjednik Uprave Agencije za ugljikovodike Marijan Krpan gostujući u Dnevniku HRT-a, ocijenivši kako bi geotermalna energija mogla postati važna hrvatska industrija 21. stoljeća.

Mogućnosti njezine primjene protežu se od proizvodnje električne energije, kakva već postoji u Cigleni pokraj Bjelovara, do grijanja gradova i korištenja topline u poljoprivredi. Brzina razvoja, naglasio je Krpan, ovisit će o ulaganjima.

Četiri grada korak bliže korištenju geotermalne topline

Za projekt ulaganja u razvoj geotermalne energije potpisan je ugovor vrijedan više od 35 milijuna eura, pri čemu je 30 milijuna eura bespovratno. Predviđena je izrada dodatnih bušotina na područjima Velike Gorice, Osijeka, Vinkovaca i Zaprešića.

Nakon proizvodnih bušotina slijedi izrada utisnih. Sustav funkcionira tako da se geotermalna voda crpi iz podzemlja, njezina se toplina iskorištava, a ohlađena voda vraća u ležište kroz utisnu bušotinu.

Takav način korištenja domaćeg izvora energije otvara prostor za postupnu zamjenu dijela fosilnih goriva u sustavima grijanja.

Gradovi pritom imaju različite planove. U Velikoj Gorici naglasak je na grijanju stanovništva, dok Zaprešić geotermalnu toplinu planira koristiti i za škole, vrtiće, sportske dvorane, bazene te poslovnu zonu.

Osijek u ovom izvoru vidi mogućnost budućeg grijanja kućanstava i javnih ustanova, uključujući Klinički bolnički centar. Vinkovci, uz grijanje, žele razvijati i poljoprivrednu primjenu.

Toplina za gradove, ali i za proizvodnju hrane

Vinkovački plan predviđa kaskadno korištenje energije, odnosno iskorištavanje topline u više uzastopnih koraka. Preostala toplina nakon prve uporabe mogla bi se usmjeravati prema staklenicima i plastenicima.

Time bi geotermalni projekti mogli dobiti širu gospodarsku vrijednost: osim opskrbe toplinom, podupirali bi razvoj proizvodnje hrane i otvarali nove mogućnosti lokalnim poljoprivrednicima.

Krpan je upravo raznovrsnost primjene istaknuo kao jednu od glavnih prednosti ovog izvora energije.

Mogući niži troškovi, ali računi ovise o realizaciji sustava

Za građane je ključno pitanje hoće li nova energija donijeti povoljnije grijanje. Krpan očekuje niže troškove proizvodnje nakon što sustavi budu izgrađeni i počnu zamjenjivati fosilna goriva.

Ipak, očekivanje nižih proizvodnih troškova još nije najava konkretnih cijena za kućanstva. Stvarni učinak na račune moći će se ocijeniti nakon realizacije projekata i utvrđivanja uvjeta opskrbe.

Dugoročan cilj je domaći energetski potencijal pretvoriti u pouzdan izvor topline, uz manje oslanjanje na fosilna goriva.

Paralelno se priprema istraživanje nafte u Kazahstanu

Krpan se osvrnuo i na suradnju s JANAF-om u Kazahstanu. Prema njegovim riječima, zajednička tvrtka Geoenergija s kazahstanskom nacionalnom naftnom kompanijom KazMunayGas osnovala je operativnu kompaniju Shygys za istraživanje istoimenog bloka.

Područje se nalazi u blizini postojećih naftnih polja i infrastrukture. Tijekom 2027. planirano je prikupljanje podataka potrebnih za određivanje lokacije istražne bušotine, dok bi bušenje moglo uslijediti 2028. godine. Očekivanja o komercijalnim količinama nafte zasad ostaju predmet budućih istraživanja.

Govoreći o gorivu, Krpan u trenutku gostovanja nije očekivao veće kratkoročne promjene maloprodajnih cijena. Naglasio je, međutim, da će daljnje kretanje ovisiti o geopolitičkoj situaciji i opskrbi svjetskog tržišta.

Za Hrvatsku geotermalni projekti predstavljaju priliku da dio energetskih potreba dugoročno pokriva vlastitim resursima. Njihov uspjeh mjerit će se konkretnim rezultatima: priključenim kućanstvima, zagrijanim javnim zgradama i energijom dostupnom domaćem gospodarstvu.

Izvor: HRT