Danas je rođendan hrvatskom novcu kuni.

Daleke 1994 . godine uvedena je kao platežno sredstvo novčana jedinica KUNA. Kuna je tako ponovno zasjala u punome sjaju i to nakon više od 1000 godina što je prvi put bila korištena kao sredstvo kojim su plaćali Hrvati.
Sve je počelo kožom od kune, koja je vrijedila kao kila soli ili šećera. Kralj Tomislav je donesao odluku da se lik kune otisne na srebrnjak i da se počne korisiti kao platežno sredstvo s kojim se doista može i kupovati. Vrijednost jedne kune je ostala ista, dakle jedna kuna – kila soli ili šećera.
Kunino krzno služilo je kao sredstvo plaćanja poreza zvanog kunovina ili marturina u srednjevjekovnoj Slavoniji, Primorju, Dalmaciji; lik kune nalazio se od prve polovine 13. stoljeća pa gotovo do kraja 14. stoljeća na hrvatskom kovanom novcu zvanom banovac; kuna je bila potencijalni novac Banovine Hrvatske.

Najstarija kuna pronađena je u gradiću Osoru i to u 11. stoljeću, i tamo se nalazi spomenik našem novcu.

Nezavisna Država Hrvatska

Od 1941. do 1945. je postala valuta Nezavisne Države Hrvatske NDH. Privremeno su u kolanju bile i novčanice talijanske lire i njemačke Reichskreditkassenschein novčanice do 31.12. 1941. odnosno 23.8. 1941., a nakon toga kuna je bila jedinim i isključivim zakonitim sredstvom plaćanja. Kratica za kunu bila je Kn.

Suvremena hrvatska valuta

Na Dan državnosti, 30. svibnja 1994. godine, uvedena je kuna kao novčana jedinica Republike Hrvatske, s podjelom na 100 lipa, zamjenom za hrvatski dinar u odnosu 1:1000. Kratica za kunu u platnom prometu u zemlji je kn, a za lipu je lp. Prema normi ISO 4217, oznaka za kunu u međunarodnom prometu je HRK, a brojčana oznaka je 191.

U novoj Hrvatskoj duže se vrijeme vodila rasprava kako bi se trebala zvati nova hrvatska valuta. Glavni prijedlozi bili su kuna i kruna, pri čemu su se imenu kuna protivili antifašisti, zbog podsjećanja na novčanu jedinicu NDH. Ipak, Sabor je 29. srpnja 1993. odlučio da će se nova valuta zvati kuna i da će sadržavati 100 lipa. Iste godine održan je natječaj za dizajniranje novog novca. Pobijedio je dizajn kovanica akademskog kipara Kuzme Kovačića, pa njegove kovanice i danas koristimo. Kovničke matrice izrađene su u njemačkoj državnoj kovnici u Stuttgartu, a kasnije u britanskom Royal Mintu.

S druge strane, novčanice kuna su tiskane u njemačkoj tiskari Giesecke & Devrient, koja je u to vrijeme izrađivala i njemačke marke. Zanimljivo je da su u istoj tiskari za vrijeme Drugog svjetskog rata tiskane i novčanice kuna Nezavisne Države Hrvatske.

Novčanice

Novčanice se izdaju u denominacijama od 5, 10, 20, 50, 100, 200, 500 i 1000 kn. Tijekom izdavanja bilo je manjih promjena u izgledu nekih novčanica.

Prigodne kovanice

Prigodno se izdaju i kovanice s različitim drugim motivima na naličju. Kovanice od 25 kn su isključivo prigodne i rijetko su u upotrebi.
Napomena: sve kovanice od 25 kuna imaju isto lice, ali posebno naličje kako je ispod opisano i prikazano.

Izdane su sljedeće prigodne kovanice:

• 25 kuna:

• U povodu obilježavanja čina potpisivanja Ugovora o pristupanju Republike Hrvatske Europskoj uniji 9. prosinca 2011. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je pčelinjih saća koje simboliziraju Europsku uniju. Arhitekturu pčelinjih saća tvori dvadeset i sedam ćelija unutar kojih su zvjezdice, simboli zemalja članica Europske unije. U donjem polukrugu, uz konstrukciju pčelinjih saća, prikaz je kvadrata, simbola Republike Hrvatske, koji je na putu da postojeću konstrukciju pčelinjih saća dogradi dvadeset i osmom ćelijom, u koju će stupiti kao zvjezdica, nova punopravna članica Europske unije. Kružno, unutar prstena, ispisan je tekst „UGOVOR O PRISTUPANJU REPUBLIKE HRVATSKE EUROPSKOJ UNIJI”. U donjem središnjem dijelu prstena ispisan je datum „9. XII. 2011.”. ^[4]

• U povodu održavanja Godišnje skupštine Europske banke za obnovu i razvoj u Zagrebu 14. i 15. svibnja 2010. Unutar jezgre kovanog novca prikaz je službenog amblema skupa na kojemu je prikaz panorame grada Zagreba, s natpisom u dva retka „ZAGREB” i „2010”. Kružno, unutar prstena, u dva retka ispisan je tekst „GODIŠNJA SKUPŠTINA EUROPSKE BANKE ZA OBNOVU I RAZVOJ” i „EBRD Annual Meeting and Business Forum”. U donjem središnjem dijelu prstena prikaz je amblema Europske banke za obnovu i razvoj. ^[5]

• U povodu postajanja Republike Hrvatske kandidatom za članstvo u Europskoj uniji 18. lipnja 2004. Unutar jezgre kovanog novca smješten je prikaz dvaju kvadrata koji simboliziraju Republiku Hrvatsku i postavljeni su jedan iznad drugog s povezanim vrhovima, a njihove rubove u dinamičnoj kretnji tvore tri linije simbolizirajući pleter, povijesnu hrvatsku ornamentiku. Linije u desnom vrhu donjega većega kvadrata nisu spojene i simboliziraju otvorenost Republike Hrvatske prema Europskoj uniji, tvoreći ujedno prijelaz u prsten kovanog novca, unutar kojeg je postavljeno dvanaest zvjezdica, simbola Europske unije, protkanih trima linijama – hrvatskim pleterom, što iskazuje nakanu Republike Hrvatske da postane sastavni dio Europske unije. U sredini, uz donji rub, istaknut je datum “18. VI. 2004.”, omeđen s lijeve strane kvadratićem, a s desne zvjezdicom. U nastavku datuma, s lijeve na desnu stranu ispisan je tekst “REPUBLIKA HRVATSKA KANDIDAT ZA ČLANSTVO U EUROPSKOJ UNIJI”, koji zatvara krug na kovanom novcu.

• U povodu 10. obljetnice međunarodnog priznanja Republike Hrvatske 15. siječnja 1992. – 15. siječnja 2002. U središnjem dijelu jezgre kovanog novca prikaz je reljefa Republike Hrvatske, preko kojeg su istaknute vodoravne i okomite blago zaobljene linije koje simboliziraju paralele i meridijane planeta Zemlje, tvoreći prikaz pojave Republike Hrvatske kao samostalne države na svjetskom globusu. Centralno, uz donji rub, istaknuti su datumi “15. 1. 1992. – 15. 1. 2002.”. U nastavku istaknutih datuma, zatvarajući krug na kovanom novcu, s lijeve na desnu stranu, ispisan je tekst “10 OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA RH”.^[7]

• U povodu 2000. godine. Unutar jezgre prikazan je fetus kao univerzalni simbol ljudskog života, koji je središnjica tisućljeća koje završava i novog tisućljeća, a to je simbolizirano prikazom niza zraka na jezgri i prstenu. U donjem srednjem dijelu prstena istaknuta je godina “2000.”

• U povodu uvođenja eura u Eurozoni. U središnjem je dijelu prikaz slova “E”, početnog slova naziva nove novčane jedinice – eura. Preko slova raspršen je roj dvanaest različito stiliziranih zvjezdica, koje simboliziraju članice Europske monetarne unije. Između donjeg ruba slova i donjeg ruba dvanaesterokuta istaknuta je godina “1999.”

• U povodu EXPO-LISABONA 1998. U središnjem je dijelu prikaz modela starohrvatskog broda falkuše iz 11. i 12. stoljeća. Unutar prstena, u njegovu donjem polukružnom dijelu, nalazi se niz vodoravnih linija, koje simboliziraju morsku površinu. U gornjem dijelu prstena ispisan je tekst “EXPO-LISABON 1998.”

• U povodu primanja Republike Hrvatske u UN. Na jezgri i prstenu nalazi se prikaz znaka Organizacije ujedinjenih naroda, s tim da je unutar jezgre smješten plošni prikaz planeta Zemlje, s posebno istaknutim reljefnim prikazom Republike Hrvatske. Prikaz u jezgri uokviren je stiliziranim maslinovim grančicama, položenima unutar prstena kovanog novca. Iznad znaka, u dva retka, ispisan je tekst “REPUBLIKA HRVATSKA U O.U.N.” te nadnevak primanja Republike Hrvatske u Organizaciju ujedinjenih naroda “22.V.1992.”. Ispod znaka, u srednjem dijelu prstena kovanog novca, uz donji rub ispisana je brojčana oznaka godine kovanja “1997.”.

• U povodu prvog kongresa hrvatskih esperantista. U središnjem dijelu jezgre nalazi se prikaz simbola Kongresa, elipsaste kružnice unutar koje je smješteno, u dva okomita stupca, osam izduženih romboida usmjerenih vrhovima jedan prema drugome. U lijevom je stupcu pet romboida, od kojih su prvi, treći i peti ispunjeni okomitim linijama. U desnom su stupcu tri romboida ispunjena okomitim linijama. Svih osam romboida, koji simboliziraju crvena i bijela polja povijesnoga hrvatskoga grba, povezano je tako da tvori veliko slovo “E” (tj. esperanto). U srednji dio donje kružne površine prstena položen je istovjetni romboid, s lijeve strane kojega počinje tekst ispisan kružno unutar prstena “UNUA KONGRESO DE KROATAJ ESPERANTISTOJ”. Tekst završava s desne strane romboida. U drugom, unutarnjem kružnom retku plohe prstena ispisan je tekst “PRVI KONGRES HRVATSKIH ESPERANTISTA”, koji razdvaja brojčana oznaka godine kovanja “1997.”, položena u srednji dio, iznad izduženog romboida.

• U povodu završetka procesa mirne reintegracije hrvatskog podunavlja. Na plohi kovanog novca prikazana je zemljopisna karta hrvatskog Podunavlja s oznakama hrvatskih gradova i rijeka te ucrtanim granicama Republike Hrvatske i susjednih država. Podlogu zemljopisne karte čini površina kvadratnog oblika, koja je unutar granica Republike Hrvatske protkana kvadratićima, simbolom države Hrvatske. Uz lijevu stranicu kvadratne podloge počinje, a nastavlja se uz donju stranicu, natpis “HRVATSKO PODUNAVLJE”. Uz desnu stranicu kvadratne podloge označena je godina kovanja “1997.”

• 5 kuna:

• U povodu 500. obljetnice tiskanja senjskoga glagoljskog Misala. Izdano je 1.000.000 komada ukupne vrijednosti 5.000.000,00 kuna. Na licu kovanice u središnjem dijelu nalazi se kvadrat omeđen krugom. U kvadrat upisana je brojka 5. Uz lijevi i desni rub kvadrata ispisan je naziv novčane jedinice – KUNA. Natpis uz lijevi rub ispisan je latinicom a uz desni rub natpis je ispisan glagoljicom. U gornjem polukrugu iznad kvadrata, postavljen je u središte grb Republike Hrvatske koji svojom krunom ulazi u pojas kojeg tvori vanjski rub i kružnica koja omeđuje kvadrat. Donjim dijelom grb Republike Hrvatske djelomično ulazi u središnji kvadrat. Ispod kvadrata u središnjem dijelu, postavljen je grb grada Senja, koji gornjim dijelom ulazi u središnji kvadrat a donjim dijelom pokriva rub kružnice koja omeđuje središnji kvadrat. Između vanjskog ruba i ruba kružnice koja omeđuje kvadrat, u gornjem pojasu, ispisan je latinicom natpis REPUBLIKA HRVATSKA. Istovjetan natpis ispisan je glagoljicom u pojasu kojeg tvori rub donjeg polukruga i rub kružnice koja omeđuje kvadrat. Na naličju pretvara u knjigu – Misal, s oznakom križa. Ispod Misala, na lijevoj strani, ispisana je glagoljicom godina 1494., a na desnoj strani ispisana je ista godina arapskim brojevima. Trup glagoljičnog slova S pretvoren je u siluetu grada Nehaja sa tri kule. Unutar siluete, u dva retka, ispisan je natpis SENJ latinicom a potom i glagoljicom. Desno od glagoljičnog natpisa označena je godina kovanja ’94. Glagoljično slovo S završava pri dnu kružnice stiliziranim motivom valova, simbolizirajući more i senjsku buru. U pojasu, kojeg tvori vanjski rub i rub kružnice koja omeđuje kvadrat kružno je ispisan natpis “500. OBLJETNICA TISKANJA SENJSKOG GLAGOLJSKOG MISALA”. Pojedina slova iz teksta zadiru u vanjski rub.^[14]

• 2 kune, 20 i 1 lipa:

• U povodu obilježavanja 50. obljetnice postojanja Agencije za hranu i poljoprivredu pri Ujedinjenim narodima (“FAO”) 1945. -1995., čija je misija iskorjenjivanje gladi u svijetu. Izdano je 500.000 komada od 2 kune, 1,000.000 komada od 20 lipa i 1,000.000 komada od 1 lipe ukupne vrijednosti 1.210.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca slijedećeg je izgleda:

• na naličju kovanice od 2 kune u središnjem dijelu prikazana je riba tunj, velika riba koštunjača iz porodice tunjeva. Iznad i ispod prikaza tunja niz je sitnih ornamenata koji simboliziraju morsku vodu. Iznad prikaza ribe, polukružno, ispisan je natpis “FAO”, skraćenica od engleskog naziva Agencije (FOOD AND AGRICULTURE), dok su ispod prikaza ribe, u dva retka, ispisane godine “1945.” “1995.” Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst “FIAT PANIS”, (kruha gladnima) što je moto agencije u njezinom djelovanju.^[15]
• Naličje kovanog novca od 1 lipe izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazan je stilizirani vrh kukuruzne stabljike, iz koje se otvaraju dva klipa, s dozrelim krupnim zrnjem. Iznad prikaza stabljike kukuruza, polukružno, ispisan je natpis “FAO”. Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine “1945.” “1995.”. Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst “FIAT PANIS”.
• Naličje kovanog novca od 20 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikazana je stilizirana maslinova grana s plodovima. Iznad prikaza maslinove grane, polukruino, ispisan je natpis “FAO”. Na desnoj strani središnjeg dijela, u dva retka, ispisane su godine “1945.” i “1995.”. Uz rub donjeg polukruga ispisan je na latinskom tekst “FIAT PANIS”.

• 1 kune, 5 i 2 lipe:

• U povodu olimpijskih igara 1996. Izdana je količina od 1.000.000 komada od 1 kune, 900.000 komada od 5 lipa i 1.000.000 komada od 2 lipe ukupne vrijednosti 1.065.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje navedenog prigodnog kovanog novca slijedećeg je izgleda: u središnjem djelu prikaz je znaka Hrvatskog olimpijskog odbora s pet olimpijskih krugova ispod kojih je u tri retka postavljeno šest reljefnih, mat, kvadrata i tri ravna, sjajna, kvadrata. Iznad znaka Hrvatskog olimpijskog odbora položena je posuda iz koje plamti stilizirani olimpijski plamen, a ispod znaka, prateći stepenasti rub kvadrata ispisan je tekst “ATLANTA”. Kružno, uz rub, ispisan je tekst “OLIMPIJSKE IGRE”. U središnjem djelu donjeg polukruga, uz rub, ispisana je godina “1996.”.

• 50 lipa

• U povodu europskog prvenstva u nogometu 1996. Izdano je ukupno 900.000 komada ukupne vrijednosti 450.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 50 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu prikaz je znaka Hrvatskog nogometnog saveza, sa središnjom plohom unutar koje je okomito ispisana kratica naziva Hrvatskog nogometnog saveza “HNS”, te bočnim plohama, unutar kojih su stilizirana dva okomita retka sa šest reljefnih, mat, kvadrata i pet ravnih, sjajnih, kvadrata. Na završetak triju ploha, uz donji rub, položena je nogometna lopta. Iznad znaka Hrvatskog nogometnog saveza ispisan je polukružno, u dva retka, tekst “ENGLESKA” i brojke “1996.”. Kružno, uz rub, ispisan je tekst “EUROPSKO NOGOMETNO PRVENSTVO”.

• 10 lipa

• U povodu obilježavanja 50. obljetnice Organizacije ujedinjenih naroda. U optjecaj je puštena količina od 900.000 kovanica ukupne vrijednosti 90.000,00 kuna. Izgled lica prigodnog kovanog novca u svemu je istovjetan izgledu lica standardnog kovanog novca koji je u optjecaju. Naličje prigodnog optjecajnog kovanog novca od 10 lipa izgleda ovako: u središnjem dijelu znak je Organizacije ujedinjenih naroda, plošni prikaz planete Zemlje uokviren stiliziranim grančicama masline. Ispod znaka, uz donji rub, ispisane su brojke “1945.-1995.”. Kružno, uz rub, ispisan je tekst “ORGANIZACIJA UJEDINJENIH NARODA”.