Prema najnovijim podacima Eurostata za kraj 2024. godine, Hrvatska se našla u gornjoj polovici Europske unije po fiskalnoj odgovornosti, s udjelom javnog duga u visini od 57,6 posto BDP-a. To je rezultat koji zaslužuje pozornost, osobito kada znamo da je prosjek zaduženosti na razini EU-a 81 posto.

Usporedbom s najvećim gospodarstvima Europske unije poput Italije (135,3%), Francuske (113,1%) i Španjolske (101,8%), jasno je da je Hrvatska uspjela zadržati stabilnost i kontrolu nad javnim financijama, unatoč izazovima poput inflacije, energetskih poremećaja i gospodarskog usporavanja diljem kontinenta.

Posebno ohrabruje činjenica da se Hrvatska zadužuje manje čak i od nekih financijski razvijenijih članica, poput Finske i Austrije, te se time pozicionira kao država koja pametno balansira između ulaganja u razvoj i očuvanja fiskalne stabilnosti.

Ovo je pokazatelj da se gospodarska politika posljednjih godina odvija u pozitivnom smjeru, a dodatno ulijeva nadu i činjenica da Hrvatska od ulaska u eurozonu bilježi sve veću međunarodnu financijsku vjerodostojnost, što pridonosi nižim kamatama i boljem položaju na tržištima kapitala.

Iako još ima prostora za napredak i daljnje smanjenje javnog duga, trendovi su pozitivni, a Hrvatska pokazuje da može biti odgovoran i pouzdan član europske obitelji kada je riječ o vođenju javnih financija.

Ako se ovakav tempo zadrži, Hrvatska bi već u narednim godinama mogla ući u krug najfiskalno discipliniranijih članica Unije – što bi bio izvanredan rezultat za državu koja je još nedavno bila u procesu gospodarskog oporavka.