– Kada govorimo o zaštiti kakvoće voda, stanje vodnih tijela u Hrvatskoj je pretežito dobro, rekli su iz Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije na Svjetski dan voda te naglasili da provode brojne aktivnosti u zaštiti voda, kao i projekte i programe javne vodoopskrbe i odvodnje te pročišćavanja komunalnih otpadnih voda, ali i projekte obrane od poplava, revitalizacije vodotoka i navodnjavanja.

Za to su, uz ostalo, korištena i nepovratna sredstva EU pa će zahvaljujući 60 vodno-komunalnih projekata, čija je ukupna vrijednost 3,9 milijarde eura, od čega su nepovratna sredstva 2,2 milijarde eura, dodatnih 300.000 stanovnika imati poboljšanu javnu vodoopskrbu, a 800.000 stanovnika poboljšani sustav pročišćavanja otpadnih voda.

Hrvatska kontinuirano ulaže i u razvoj i modernizaciju sustava javnog navodnjavanja. Dosad je izgrađeno 29 novih sustava i sanirano devet, čime je omogućeno navodnjavanje oko 21.400 hektara poljoprivrednih površina, za što je utrošeno 152,5 milijuna eura.

Budući da se utjecaj klimatskih promjena odražava na količine voda, u Ministarstvu zaštite okoliša kažu da je jedan od ključnih zadataka racionalizacija potrošnje vode, osobito u vodoopskrbnim sustavima, te da je smanjenje gubitaka jedan od prioriteta i sastavni dio reforme u sektoru vodnih usluga uz integraciju isporučitelja vodnih usluga, od 200 na 41, koja je pri kraju.

Zelena akcija: Hrvatska jest bogata vodnim resursima, no oni su pod sve većim pritiskom

U Zelenoj akciji kažu da iako je činjenica da je Hrvatska u europskim, pa čak i svjetskim okvirima, zemlja relativno bogata vodnim resursima, ti se resursi danas nalaze pod sve većim pritiskom.

– Osim očitog negativnog utjecaja na poljoprivrednu proizvodnju, imovinu i živote ljudi, klimatske promjene zasigurno će se sve negativnije odražavati i na proizvodnju električne energije s obzirom na to da se Hrvatska u proizvodnji ponajviše oslanja na hidroelektrane, upozorava Hrvoje Radovanović iz Zelene akcije te naglašava da je Hrvatskoj potrebna hitna diversifikacija, poput veće proizvodnje struje iz sunca i vjetra, a ne gradnja novih hidroelektrana poput planirane hidroelektrane Kosinj.

U povodu ovogodišnjeg Svjetskog dana voda, na koji se ističe zabrinjavajuće otapanje ledenjaka, Marija Tomac iz Greenpeacea Hrvatska pozvala je da Hrvatska što prije ratificira UN-ov globalni Sporazum o svjetskim morima koji je “svjetionik nade” za zdravlje planeta jer nudi okvir za zaštitu ekosustava koji imaju ključnu ulogu u hidrološkom ciklusu i stvaranju održivije budućnosti.

Ida Černohorski iz WWF-a Adria iznijela je podatak prema kojem “samo 39,5 posto površinskih voda u EU-u postiže dobro ekološko stanje, a tek 26,8 posto dobro kemijsko stanje, dok je u Hrvatskoj u vrlo dobrom i dobrom ekološkom stanju samo 12 posto tekućih i 14 posto stajaćih voda”.

EU je državama članicama uputio važne preporuke za poboljšanje upravljanja vodama do 2027. te su slatkovodni ekosustavi prepoznati kao važan dio Uredbe o obnovi prirode. Također, EU se obvezao da će do 2030. osloboditi 25.000 kilometara toka tekućica”, rekla je te istaknula da su u WWF Adriji ponosni na prvo uklanjanje barijera u Nacionalnom parku Plitvička jezera koje su lani proveli zajedno s parkom.

Projekt zaštite od zaslanjenja donje Neretve

Ovogodišnji Svjetski dan voda posvećen je očuvanju ledenjaka u kojima je gotovo 70 posto svjetskih zaliha pitke vode, ali nažalost klimatske promjene znatno utječu na njihov gubitak, prijeteći podizanjem razine mora, porastom vodostaja, poplavama i drugim štetnim djelovanjima.

– Rizik od podizanja razine mora i zaslanjenja postoji i za našu Neretvu, 230 kilometara dugu i jednu od najhladnijih rijeka u Europi, čija posljednja 22 kilometra protječu kroz Hrvatsku završavajući u Jadranskom moru, kažu u Ministarstvu te dodaju da je radi zaštite rijeke osmišljen projekt zaštite donje Neretve.

Ovogodišnji Svjetski dan voda Ministarstvo, Hrvatske vode i Institut za vode Josip Juraj Strossmayer, obilježavaju na Neretvi, u Metkoviću, prigodnim informativnim i edukativnim aktivnostima za građane.

Akcija čišćenja Dunava kod Batine

Tužna slika na obali Dunava kod Batine. Osnovnoškolci su došli ispraviti tuđu neodgovornost.

– Ovdje dolazimo danas da bi počistili smeće koje ljudi jako često zagađuju ovu prirodu i onda to sve završi u našem Dunavu, rekla je Daria.

– Ambalažna plastika, plastične boce, stiropor i tako dalje koji plutaju i onda zapinju na obali negdje na krivinama na obali to zapne u gustiše u granje i tu ostane, kazao je načelnik općine Draž, Stipan Šašlin.

Slična situacija i na Velebitu gdje je također održana akcija čišćenja. Otpad uz staru austro-ugarsku cestu Terezijanu, usred parka prirode, izaziva zgražanje.

– Ja to ne shvaćam, ne razumijem da se godinama koliko god puta mi čistimo smeće, educiramo javnost, upućujemo na to da se smeće tu ne odlaže, ljudi i dalje nemaju osjećaj, ne razumiju, ne shvaćaju taj dio i bacaju smeće, kazao je Mario Šaban, ravnatelj PP Velebit.

Mjerodavni rješenje vide u dodatnoj edukaciji – posebice mladih. Stoga je dio programa obilježavanja Svjetskog dana voda u Metkoviću bio namijenjen upravo njima.

– Okrenuti smo najmlađima. Njih treba uputiti, čak ću reći da su oni nekad i bolji od svojih roditelja, jer su primili toliko tih poruka putem i škola, edukacija da čak i oni upozoravaju da vode moraju biti čiste, rekao je Zoran Đuroković, direktor Hrvatskih voda.

A to su odmah i pokazali.

Iako se Hrvatska nalazi pri samom vrhu među zemljama članicama Europske unije po čistoći vode, važno je osvijestiti da takvo bogatstvo ne bi trebalo uzimati zdravo za gotovo.