Desetljeće fiskalne stabilnosti: Hrvatska smanjila javni dug s 80% na 57,5% BDP-a

Prema najnovijim podacima, Hrvatska je u drugom tromjesečju 2025. godine zabilježila jav­ni dug od 57,5% bruto domaćeg proizvoda (BDP), čime se nastavlja višegodišnji trend smanjivanja državnog zaduženja.
Prije samo deset godina, udio javnog duga u BDP-u iznosio je 80%, pa se Hrvatska može pohvaliti jednim od najuspješnijih fiskalnih pomaka u Europskoj uniji.

Ispod prosjeka Europske unije

Usporedbe radi, prosječna razina javnog duga u zemljama EU-a iznosi 81,9% BDP-a, što znači da je Hrvatska značajno ispod europskog prosjeka.

Najveći udio javnog duga i dalje bilježe:

• 🇬🇷 Grčka – 151,2%

• 🇮🇹 Italija – 138,3%

• 🇫🇷 Francuska – 115,8%

S druge strane, najmanje zadužene članice Unije su:

• 🇪🇪 Estonija – 23,2%

• 🇱🇺 Luksemburg – 25,1%

• 🇧🇬 Bugarska – 26,3%

Hrvatska se trenutačno nalazi u donjoj polovini ljestvice, iza Poljske (58,1%), Cipra (61,2%) i Njemačke (62,4%), ali ispred Rumunjske (57,3%), Latvije (48,0%) i Češke (43,8%).

Deset godina odgovornije politike

Trend smanjivanja duga započeo je još 2016. godine, kada je udio javnog duga iznosio 80% BDP-a, a od tada se svake godine postupno smanjuje.
Takav rezultat posljedica je odgovornije fiskalne politike, boljeg upravljanja proračunom i gospodarskog rasta koji povećava BDP i smanjuje udio duga u ukupnom gospodarstvu.

Hrvatska se tako, nakon godina visokog zaduženja, sve više pozicionira među zemlje s održivim javnim financijama, što pozitivno utječe na kreditni rejting i povjerenje investitora.

KIGO komentar

Ova vijest pokazuje da, unatoč inflaciji i globalnim krizama, Hrvatska financijski stoji stabilnije nego ikad u posljednjih 15 godina.
Ipak, broj blokiranih građana i dalje ostaje zabrinjavajuć – čak 197,5 tisuća građana ima blokirane račune, što ukazuje da makroekonomska stabilnost još ne znači i bolji životni standard za sve.

U prijevodu: država je manje dužna – ali građani još uvijek skupo plaćaju kamate svakodnevice.