Dok direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić poručuje kako je nešto slabiji lipanj bio očekivan te da razloga za zabrinutost nema, brojni turistički djelatnici diljem Hrvatske imaju potpuno drugačiji dojam.

Na terenu se ne razgovara o “rekordnim predsezonama”, nego o praznim apartmanima, slabijoj potrošnji, otkazanim rezervacijama i sve većem pritisku na poduzetnike koji pokušavaju opstati u sve zahtjevnijem tržišnom okruženju.

Naravno, kalendar školskih praznika i blagdani mogu utjecati na pojedine mjesece, ali kada gotovo cijela obala upozorava na slabiji lipanj, teško je sve objasniti samo datumima.

Hrvatska više nije skupa – postala je preskupa

Godinama se govorilo da Hrvatska mora podizati kvalitetu umjesto broja gostiju. Problem je što su cijene rasle puno brže od kvalitete.

U mnogim destinacijama danas se za prosječan apartman traže iznosi koji su usporedivi s Italijom, Španjolskom ili Grčkom, dok razina usluge često nije pratila taj rast.

Gost danas uspoređuje.

Ako za isti novac može dobiti kvalitetniji hotel, bolju infrastrukturu i ljubazniju uslugu u konkurentskoj zemlji, odluka je vrlo jednostavna.

Ljubaznost se ne može uvesti uredbom

Sve češće se mogu čuti pritužbe turista na kvalitetu usluge.

Nedostatak radne snage doveo je do velikog uvoza zaposlenika, što samo po sebi nije problem. Problem nastaje kada ljudi nisu dovoljno educirani za rad u turizmu ili ne poznaju jezike i standarde usluge koje gosti očekuju.

Gost ne pamti samo plažu.

Pamti osmijeh konobara, recepcionera, skipera, prodavača ili djelatnika marine.

Hrvatska ima prirodu. Upravljanje često zakaže.

Hrvatska i dalje ima jednu od najljepših obala Europe.

No prirodne ljepote više nisu dovoljne.

Potrebna je moderna infrastruktura, kvalitetna prometna povezanost, uređene marine, kvalitetni sadržaji i jasna strategija razvoja.

Nažalost, posljednjih godina svjedočimo brojnim primjerima lošeg upravljanja.

ACI mora biti simbol izvrsnosti, a ne problema

Posebno zabrinjava stanje u pojedinim marinama ACI-ja.

U nekim marinama dijelovi gatova zatvoreni su zbog sigurnosnih razloga i straha od urušavanja, čime se smanjuju raspoloživi kapaciteti upravo u razdoblju najveće potražnje.

Umjesto da ACI bude primjer vrhunskog nautičkog proizvoda Mediterana, posljednjih godina sve češće se govori o kašnjenju investicija, zastarjeloj infrastrukturi i organizacijskim problemima.

Nautički turizam jedan je od najprofitabilnijih segmenata hrvatskog turizma i zaslužuje puno ozbiljniji pristup.

Turističke zajednice moraju stvarati motive dolaska

Prevelik broj turističkih zajednica i dalje najveći dio godine organizira manifestacije koje imaju mali turistički učinak.

Dok konkurencija razvija sportski turizam, eno-gastro proizvode, kongrese, zdravstveni turizam i cjelogodišnje sadržaje, mnoge hrvatske destinacije i dalje ovise gotovo isključivo o suncu i moru.

To više nije dovoljno.

Politika ne može vječno govoriti da je sve odlično

Nitko razuman ne očekuje da svaka sezona bude rekordna.

Ali još je opasnije kada se stvarni problemi pokušavaju umanjiti ili prikazati kao prolazna statistička odstupanja.

Turizam je najvažnija gospodarska grana Hrvatske.

Upravo zato zaslužuje otvorenu raspravu, priznanje problema i konkretna rješenja.

Jer gost neće ponovno doći zato što je pročitao optimističnu izjavu.

Vratit će se samo ako smatra da je za svoj novac dobio kvalitetu, profesionalnu uslugu i doživljaj koji opravdava cijenu.

A upravo tu Hrvatska danas ima najviše prostora za napredak.