U jeku smo turističke sezone, no brojke i dojmovi domaćih građana ne daju razloga za slavlje. Prema najnovijem HRejtingu koji je provela agencija Promocija plus, trećina Hrvata ne može si priuštiti tjedan dana godišnjeg odmora. Iako gotovo 38% ispitanih sezonu ocjenjuje kao uspješnu, više od polovice građana smatra da su cijene – previsoke. Točnije, 63% ih tvrdi da su cijene neprihvatljive i za turiste i za domaće.

Sezonu dodatno opterećuju razlike u cijenama između obale i unutrašnjosti, što gotovo 75% građana ocjenjuje kao nepoštenu trgovačku praksu. Iako pojedini gradovi poput Dubrovnika i dalje bilježe dobre brojke noćenja, jasno je da su šira slika i percepcija javnosti daleko od idealne.

No, uz cijene, građani sve češće ukazuju na još jedan ozbiljan problem – padajuću kvalitetu usluge, posebno u ugostiteljstvu. Restorani i kafići često zapošljavaju osoblje iz Srbije i Bosne i Hercegovine koje, iako možda ima dobru volju, nema dovoljno znanja ni iskustva o hrvatskoj gastronomiji. Mnogi konobari ne poznaju ponudu restorana, ne znaju preporučiti hrvatska vina, ne razlikuju dalmatinski od istarskog pršuta, niti razumiju osnovne navike hrvatskih i inozemnih gostiju. Sve to stvara dojam neprofesionalnosti i narušava ugled hrvatskog turizma.

Najveći problem, međutim, nisu sami konobari. Najveću odgovornost snose šefovi restorana i direktori hotela, koji očito ne ulažu dovoljno u edukaciju osoblja i ne nadziru kvalitetu njihove usluge. Ako vodstvo ne zna, ne želi ili ne može upravljati kvalitetom ponude, gosti to vrlo brzo osjete – i odluče se za konkurenciju, bilo u Grčkoj, Turskoj ili Španjolskoj.

U situaciji kada se govori o ograničavanju broja turista po uzoru na svjetske metropole, kao što predlaže 55% građana, možda bi hrvatski turizam prije toga trebao ograničiti – pad kvalitete usluge i rast cijena bez pokrića.

Jer turisti dolaze zbog doživljaja, a ne zbog računa koji izaziva stres ili konobara koji ne zna što ima u kuhinji.