Zahvaljujući rastu osobne potrošnje i investicija, hrvatski BDP u četvrtom tromjesečju 2023. godine realno je veći za 4,3% u odnosu na isto tromjesečje 2022. Taj je podatak premašio očekivanja analitičara. Pogleda li se cijela 2023., vidi se da je ostvaren rast od 2,8%, koliko je iznosila i posljednja Vladina prognoza. Hrvatska je tako, nakon Malte, ostvarila najveći gospodarski rast u Europskoj uniji.

Gospodarski rast od 4,3% u posljednjem kvartalu 2023. ostvaren je prije svega u građevinarstvu, trgovini i financijskom sektoru. Trenutačno je to i najveći rast među članicama Europske unije.

– Najviše je nastavak ubrzanja rasta potrošnje kućanstava za 5,3% zbog nastavka rasta plaća, trgovine na malo i dobre situacije na tržištu rada. Drugi ključni element je nastavak visokih stopa rasta investicija u fiksni kapital za 6%, istaknuo je da premijer Andrej Plenković.

Rast BDP-a nastavlja se neprekidno tri godine od pandemije. U 2023. iznosio je 2,8%.

– Riječ je o drugoj najvećoj stopi rasta BDP- a u 2023. u cijeloj Europskoj uniji nakon Malte, oni očekuju rast oko 6, 1 posto. Naš rast od 2,85% je pet puta viši od prosjeka Europske unije i europodručja, dodao je premijer.

Rast BDP-a komentirao je ekonomski analitičar Velimir Šonje.

– To je i dalje ona vrsta rasta kako imamo već neko vrijeme dakle prvenstveno je poticano osobnom potrošnjom i rastom plaća s jedne strane i smirivanjem inflacije s druge strane plus naravno EU fonodvi i investicije. To je jedan model rasta koji može trajati još neko vrijeme, 2024. sigurno i ovo će biti dobra godina, međutim on ne može trajno garantirati dovoljno brzi rast produktivnosti, rekao je Šonje.