Italija ulaže milijarde u inovacije: Regija Ligurija među liderima, Hrvatska daleko iza
Objavljeno 28.09.2025 - Vijesti

Rim / Genova / Zagreb, 26. rujna 2025.
Talijanska regija Ligurija, poznata po lukama, brodogradnji i sveučilištima u Genovi i La Speziji, šesta je u Italiji po udjelu ulaganja u istraživanje i razvoj (R&D) u odnosu na svoj BDP. Prema novom izvješću talijanskog zavoda za statistiku Istat, u 2023. godini Ligurija je uložila 842 milijuna eura u inovacije, znanstveni razvoj i istraživanja.
Od toga:
-
458 milijuna eura – privatne tvrtke
-
212 milijuna eura – javne institucije
-
170 milijuna eura – sveučilišta
-
2 milijuna eura – neprofitne organizacije
Ukupna nacionalna ulaganja Italije u R&D prošle godine iznosila su 29,4 milijarde eura.
Usporedba s Hrvatskom: razlika kao dan i noć
Hrvatska, s nešto više od 3,8 milijuna stanovnika, prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS), u 2023. godini uložila je oko 740 milijuna eura u istraživanje i razvoj – gotovo 100 milijuna eura manje nego sama Ligurija, koja ima 1,5 milijuna stanovnika.
Ulaganja po stanovniku:
-
Ligurija (IT): ~561 € po stanovniku
-
Hrvatska: ~194 € po stanovniku
Drugim riječima, Ligurija ulaže gotovo tri puta više po glavi stanovnika u znanje, tehnologiju i inovacije nego cijela Hrvatska.
Najinovativnije regije Italije
Po udjelu R&D ulaganja u BDP-u, ispred Ligurije su samo:
-
Pijemont
-
Emilia-Romagna
-
Lazio (Rim)
-
Furlanija-Julijska krajina
-
Autonomna pokrajina Trento
Po ukupnim iznosima, uvjerljivo vodi Lombardija (Milano) s čak 20% svih ulaganja u Italiji. Slijede Lazio, Emilia-Romagna i Pijemont, a sve četiri zajedno ulažu gotovo 60% ukupnog nacionalnog iznosa.
Gdje se ulaganja najbrže povećavaju?
U usporedbi s 2022. godinom, gotovo sve talijanske regije povećale su izdvajanja za inovacije, a najbrži rast zabilježen je u:
-
Moliseu: +25,9%
-
Kalabriji: +18,5%
-
Furlaniji-Julijskoj krajini: +18,4%
-
Siciliji: +17,1%
Hrvatska na začelju Europe
Prema Eurostatu, Hrvatska je i dalje ispod EU prosjeka u udjelu izdvajanja za R&D u BDP-u. Dok se europski prosjek kreće oko 2,3% BDP-a, Hrvatska ulaže tek 1,4%, što je daleko od strateških ciljeva i konkurentskih gospodarstava poput Italije, Slovenije (2,1%) ili Austrije (3,2%).
Zaključak: Što čekamo?
Talijanski primjer, posebno regije poput Ligurije, pokazuje kako čak i manja, turistički orijentirana područja mogu ulagati ozbiljne resurse u znanje i budućnost. U Hrvatskoj se često priča o inovacijama, ali ulaganja su još uvijek preskromna da bi pratila konkurenciju – kako u apsolutnim brojkama, tako i po glavi stanovnika.
Vrijeme je da iz priče prijeđemo na konkretna ulaganja. Ako želimo pametan i održiv razvoj, inovacije se ne smiju tretirati kao trošak, nego kao najbolju investiciju.
🔍 Izvori: ISTAT, Eurostat, DZS RH
Vrati se natrag


