U petak, 24. listopada 2025., s početkom u 14 sati, u Apoteci – prostoru za suvremenu umjetnost – održat će se otvorenje izložbe Data Storage of a True Spectrum umjetnice Marine Xenofontos, koja živi i radi u Ateni.

Data Storage of a True Spectrum sastoji se od krhotina kompaktnih diskova koje se okreću na motoriziranoj osi, lomeći zrake sunčeve svjetlosti koje se raspršuju po zidu galerije.
Nadahnuta ilustracijom iz dječje znanstvene knjige, Xenofontos pretvara jednostavan pokus u svjetlucavu instalaciju u kojoj industrijski otpad postaje prizma spektralne svjetlosti. Djelo istražuje sjećanje i zastarjelost, pretvarajući odbačene digitalne medije u svjetleći arhiv koji se opire nevidljivosti. Data Storage of a True Spectrum odražava Xenofontosinu trajnu zaokupljenost materijalnim ostacima tehnologije, otkrivajući kako zastarjeli mediji i dalje mogu potaknuti čuđenje i nove perceptivne doživljaje.
Marina Xenofontos umjetnica je koja djeluje između Atene i Limassola. Njezin se rad bavi kulturnim pamćenjem, kolektivnim narativima i politikom izlaganja, često istražujući granice između javnog i privatnog prostora. Njezini su radovi izlagani u Mint Museumu, Fondazione
Morra Greco, Kunstvereinu Hamburg, SculptureCenteru, Palais de Tokyo te na Baltičkom trijenalu.

Izložba se održava povodom 5. izdanja Bijenala industrijske umjetnosti pod nazivom Ogroman automat (The Vast Automaton), koje kuriraju nezavisni kustos Bani Brusadin, koji živi i radi u Barceloni (Španjolska), te talijanska kustosica Giulia Colletti, koja trenutačno
radi u Južnoj Koreji. Bijenale će se održati od 24. listopada do 30. studenoga 2025. na dvanaestak lokacija u Labinu, Puli, Raši i Vodnjanu.
Ogroman automat istražuje nastanak megastrukturnih pejzaža koji obuhvaćaju energetsku infrastrukturu, rudarstvo i industrijsku automatizaciju, te njihov dalekosežan utjecaj na ljudski i neljudski život. Polazeći od današnje polikrize, čiji korijeni sežu u industrijalizaciju 20. stoljeća, Ogroman automat otvara prostor za alternativne vizije sadašnjosti.
Ovo izdanje bijenala bavi se temama automatizacije, ekstraktivizma i kritičkih tehnologija, s ciljem otkrivanja nevidljivih aspekata suvremene industrijalizacije.
Program se odvija kroz četiri prostorna klastera — Labin, Raša, Pula i Vodnjan — te se sastoji od site-specific radova, instalacija te video i filmskih projekcija koje propituju promjenjive odnose moći i nude nove poglede na našu isprepletenost s tehnološkim
sustavima, nastajućim subjektivnostima i samim planetom. Aktivirajući niz novih i dosad zanemarenih lokacija, 5. Bijenale predstavlja raznoliku skupinu umjetnika i umjetnica iz Hrvatske, Slovenije, Srbije, Ujedinjenog Kraljevstva, Njemačke, Švicarske, Španjolske,
Cipra, Rusije, Bjelorusije, Australije, Južne Koreje, Kine, Kube, Egipta, Sijera Leonea i Sjedinjenih Američkih Država, čije prakse rezoniraju s industrijskim i okolišnim nasljeđem regije.

U sklopu bijenala održat će se i nekoliko popratnih programa sufinanciranih od strane EU (EACEA – Kreativna Europa), poput izložbe digitalnih NFT radova nastalih u sklopu projekta Female Digital Creativity – FLUX u Galeriji NOVO u Puli, te konferencija o novim
tehnologijama i kripto-umjetnosti u Labinu.