Lažni ekolozi napuhavaju katastrofe?

Objavljeno 11.12.2021 - Vijesti

Lažni ekolozi napuhavaju katastrofe?

Društvenim mrežama širi se priča da Grenland u posljednje vrijeme dobiva goleme količine leda te da mediji o tome šute, što bi trebalo sugerirati da se posljedice klimatskih promjena poput otapanja ledenog pokrova i podizanja razina mora preuveličavaju.

“I nešto što se ne smije pisati u mass-medijima. Grenland je već 20-ak dana u ‘akciji’ značajnog dobitka ledene mase, mnogo iznad prosječne brzine akumulacije. U jednom danu dobiveno je čak 9 gigatona novog leda”, poručuje tako autor objave na Facebook stranici MeteoAdriatica, koji smatra da bi mediji trebali pisati i o iznimnim događajima velikog nakupljanja leda na Grenlandu, a ne samo o velikim gubicima kakvi su, primjerice, zabilježeni tijekom velikih vrućina ovoga ljeta.

Tu je problem u činjenici da autor očito miješa kruške i jabuke. Naime, u istraživanju klimatskih promjena ključni su dugoročni trendovi, a ne pojedinačni događaji. Ovi potonji interesantni su samo u posebnim okolnostima. Pri tome je važno razumjeti fizikalne procese koji su zaslužni za pojedine ekstremne događaje.

Trend gubitka leda na Grenlandu je postojan
Klimatološki trendovi su jasni i neupitni. Podaci pokazuju da je prosječna globalna temperatura u stalnom porastu, da se ledeni pokrov na Grenlandu, ali i drugdje u svijetu postojano smanjuje te da srednje razine mora rastu.

S obzirom na nepobitne dokaze, danas je znanstvena zajednica suglasna da je glavni uzrok tome ljudski utjecaj, tj. da je današnji stil čovjekovog života i dalje duboko ovisan o energiji iz plina, nafte i ugljena i da utječe na porast koncentracije ugljičnog dioksida u atmosferi, a time i na povećanje globalne temperature. Jedna od direktnih posljedica toga je i ubrzano otapanje ledenjaka.

“Otapanje vječnog leda koje će uzrokovati oslobađanje CO2 zarobljenog u njemu, nepovratno je na stoljetnim vremenskim skalama. Vrlo je izgledno da će ukupni gubitak ledenog pokrova na Grenlandu s povećanjem emisija CO2 rasti”, stoji u izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC). u kojem se ističe da će se trend otapanja planinskih i polarnih ledenjaka nastaviti desetljećima ili čak stoljećima.

U tom smislu razdoblje 2020./2021. nije značajnije odstupalo od višedesetljetnog trenda. U njemu se već 25. godinu zaredom nastavilo smanjivanje ukupne količine leda na Grenlandu. Ukupna bilanca mase grenlandskog leda za 2020./2021. jest gubitak od oko 166 Gt (gigatona), što je blizu prosječnog godišnjeg gubitka u razdoblju od 1986. do 2021.

Grenland u zadnjih 18 godina godišnje prosječno gubio 279 Gigatona leda
Istraživanja temeljena na satelitskim podacima pokazuju da je između 2002. i 2020. Grenland prosječno godišnje gubio oko 279 milijardi tona leda, što je doprinijelo globalnom porastu razine mora.

Od 1993. prosječna razina mora raste po stopi od 0.3 cm do 0.35 cm godišnje, što je otprilike dvostruko brže od dugoročnog trenda. Znanstvenici procjenjuju da do 2100. godine, čak i u scenariju s niskim emisijama CO2, možemo očekivati ​​porast razine mora na oko 38 cm iznad prosjeka 1995.-2014. Takav porast razina mora ugrozit će život oko 200 milijuna ljudi, što podrazumijeva da će doći do velikih migracija.

Otapanje leda na Grenlandu nije jedini uzrok tome, važnija je ekspanzija vode zbog porasta temperatura, no ono svakako doprinosi tom trendu.

Za ilustraciju, kada bi se sav led na Antarktici, Grenlandu i u planinama otopio, to bi podiglo razine mora za oko 70 metara. To se neće dogoditi u nekoj skorijoj budućnosti, osobito ne na Antarktici. Znanstvenici ne mogu predvidjeti koliko će brzo biti otapanje ledenjaka na Grenlandu, u planinama i na Antarktici kroz neka duža razdoblja – hoće li razine mora porasti za četiri metra kroz 200, kroz 400 ili kroz više godina.

No, zanimljiva je informacija da je tijekom ljeta 2019. bilo toliko toplo da je Grenland u samo dva mjeseca izgubio oko 600 milijardi tona leda, što je bilo dovoljno da se globalna razina mora podigne za 2.2 mm.

Kada su važni pojedinačni događaji?
Tu se može postaviti pitanje zašto se onda piše “samo” o onim pojedinačnim događajima koji govore u prilog klimatskim promjenama, tj. kada Grenland naglo izgubi led, a ne kada se događa suprotno, kada ga puno dobije?

Prije svega treba imati na umu da povećanje mase leda na Grenlandu nije događaj koji je suprotan trendu klimatskih promjena. Kroz različita razdoblja tijekom jedne godine Grenland istovremeno i dobiva i gubi led. Od kasnog proljeća do rane jeseni povećan je gubitak, a u ostatku godine dobitak. Na kraju je važna ukupna godišnja bilanca, a kako smo već istaknuli, ona je postojano negativna.

Nameće se pitanje kada su onda interesantni pojedinačni ekstremni meteorološki događaji? Prije svega onda kada su dokazana posljedica klimatskih trendova ili ako potvrđeno ukazuju na to da bi se trendovi mogli promijeniti.

Broj ekstremnih meteoroloških događaja neupitno povezan s klimatskim promjenama
Na Indexu smo već pisali o tome da su znanstvenici posljednjih godina više ekstremnih meteoroloških događaja neupitno povezali s klimatskim promjenama.

Kako ističe stranica CarbonBrief, početkom 2000-ih pojavilo se novo područje klimatskih znanosti, koje je počelo istraživati ​​ljudski utjecaj na pojavu ekstremnih vremenskih uvjeta, poput poplava, toplinskih valova, suša i oluja. Nazvano “atribucija ekstremnih događaja”, dobilo je snažan zamah, ne samo u svijetu znanosti već i u medijima i u javnosti jer je riječ o istraživanjima koja imaju moć povezivanja naizgled apstraktnih koncepata klimatskih promjena s osobnim i opipljivim vremenskim iskustvima.

Znanstvenici tog područja do danas su objavili više od 350 recenziranih studija koje su analizirale vremenske ekstreme širom svijeta, od vrućina u Švedskoj i suša u Južnoj Africi do poplava u Bangladešu i uragana na Karibima. Rezultat je sve veći broj dokaza da ljudske aktivnosti povećavaju rizik od nekih vrsta ekstremnih vremenskih prilika, posebno onih povezanih s vrućinom.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama