Na inicijativu MOST-a kao najekološkije stranke u PGŽ, obavljen je sastanak na temu pune suradnje konzervatora na području PGŽ-a s lokalnim političarima, medijima i poduzetnicima.

Sastanak je održan danas u Konzervatorskom odjelu Rijeka u 10.00 sati, a vodili su ga pročelnica Biserka Dumbović – Bilušić i županijski vijećnik PGŽ-a, Leo Pavela (MOST).

Cilj sastanka je bio bolje upoznavanje i povezivanje politike i konzervatora. Prijedlog Lea Pavele je da Konzervatorski odjel Rijeka obavi predavanje na temu stanja zaštite povijesnih cjelina i kulturnog krajolika Rijeke i PGŽ-a, županijskim i gradskim vijećnicima, a nakon toga i poduzetnicima koji imaju problema s uređenjem zaštićenih objekata!

Leo Pavela je rekao: “Danas smo obavili sastanak s vrhom Konzervatorskog ureda u Rijeci i uputili smo apel za hitno uređenje svih zaštićenih objekata u PGŽu i ostalih objekata koji su devastirani, a nisu zaštićeni. Teatro Fenice, lansirna rampa torpeda, Hartera, Molo longo, INA na Mlaci, zgrada Jadrolinije i Transadrije, luka Baroš, kompleks Haludovo na Krku, derutni vojni objekti po otocima, villa Mintz u Ičićima samo su neki od derutnih objekata u našoj županiji za koje se MOST zalaže da se urede i stave u funkciju. Naš prijedlog konzervatorima je bio da oni moraju predstaviti svoj plan djelovanja u pravcu razvijanja urbanizma u Rijeci prvo svim vijećnicima PGŽ-a i vijećnicima Grada Rijeke (uz medije), a nakon toga i poduzetnicima kojima se trenutačno onemogućava razvoj njihovog poslovanja zbog neodrživih pravila koje sad imaju konzervatori. Pročelnica konzervatorskog odjela u Rijeci je pristala na sve naše prijedloge koje mislimo realizirati u jesen te je potvrdila da je MOST prva stranka koja ih je posjetila na tu važnu temu, što ju je ugodno iznenadilo jer i ona drži da je Rijeka zapuštena i devastirana te da joj trebaju “novi vjetrovi”.”

Leo Pavela i Josip Katalinić, županijski vijećnici MOST-a

Da podsjetimo, Služba zaštite kulturnih dobara je u Rijeci utemeljena još 1947. godine. Ukratko, konzervatori bi trebali zaštititi nepokretnu, pokretnu i nematerijalnu baštinu na području Primorsko-goranske županije. Najveći dio posla predstavlja zaštita 77 kulturno-povijesnih cjelina.
Riječki konzervatorski odjel posluje kao Uprava, Uprava za zaštitu kulturne baštine, te su dužni provoditi zakone, primarno Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, a zatim i ostale propise koji se odnose na zaštitu, a riječ je o Zakonu o općem upravnom postupku, Zakonu o građenju, Prekršajnom zakonu, Kaznenom zakonu, Zakonu o jedinicama lokalne samouprave, prostornim planovima. Svi njihovi upravni akti podliježu i sudskoj kontroli u postupcima pred upravnim sudom i stoga je ovaj odjel od iznimne važnosti za sve građane PGŽ-a!

Trenutačno je u Rijeci najugroženiji sloj baštine arhitektura 19. i ranog 20. stoljeća, te ostaci ostataka staroga grada, još svega nekoliko primjera građevina čiji slojevi sežu duboko u povijest, sve do antike.

Uvođenje spomeničke rente, gradski natječaji sufinanciranja pročelja i krovišta, te javne potrebe u kulturi trebale su bitno promijeniti tijek na bolje, no nažalost građani su svjedoci potpunog zapuštanja svih najvažnijih zaštićenih zgrada u Rijeci počevši od HNK Rijeka koja je zadnji put uređivana daleke 1980. godine. Većina poduzetnika koji su željeli ulagati u Rijeku susreli su se sa stanovitim neslaganjima sa konzervatorima koji su često bili nefleksibilni i nisu pratili način zaštite objekata kako se to radi u razvijenim demokracijama, pa neke zgrade stoje zapuštene do dan danas, a najtužniji primjer je riječko kazalište Teatro Fenice kojeg jedan privatni čovjek devastira i usprkos mjerama prijetnje Konzervatorskog odjela u Rijeci jer mu zakon to jednostavno dopušta!

Devastaciju riječkog priobalja i Rijeke kao grada treba hitno zaustaviti jer je neprihvatljivo da najveća hrvatska luka i “vrata Jadrana” izgledaju ovako kako izgledaju danas, posebno kada se u Rijeku dolazi morskim putem.

Puna suradnja konzervatora, medija, političara i poduzetnika jedini je način da se današnje zapuštene zaštićene zgrade urede na Kvarneru i Gorskom kotaru na zadovoljstvo svih građana, ali i državnog proračuna.