Velebit krije nekoliko jama dubljih od 1000 metara. Proteklih tjedana u njima su boravili međunarodni timovi speleologa i u jednoj od njih pronašli nove dublje špilje i sifone. Počela su i mjerenja ledenjaka starih 400 godina.

Ovaj put speleolozi se nisu spuštali u našu najdublju Lukinu jamu, nego u jamu Nedam i pronašli nove prolaze i nove, još dublje špilje i sifone.

– Spustili su se gotovo pedesetak metara ispod tog sifona i ustanovili da se dodatnih pedesetak metara jama ispod tog sifona još nastavlja – kaže dr.sc. Dalibor Paar, speleolog, fizičar, docent na PMF-u Zagreb.

Pedeset i dva člana ekspedicije iz nekoliko europskih zemalja istraživalo je kršku utrobu Velebita. Hrvatski su znanstvenici počeli pratiti i promjene na velebitskim vječnim ledenjacima.

– Stalni je to led u jamama koji je prema istraživanjima star 400 godina i u kontekstu klimatskih promjena vrlo je zanimljivo pitanje da li će se taj led otopiti i kojom dinamikom – objašnjava dr.sc. Paar.

Za sada smo mirni, kažu, jer prva je godina pokazala da je temperatura u jamama bila ispod minus 20 pa je led postao deblji, no to i dalje ništa ne znači, zaključuju znanstvenici. Njihov rad budno prate zagrebački učenici, budući planinari i speleolozi. Uživaju u životu na Velebitu, skupljaju iskustva i znanje. Jer sve naše najdublje jame nalaze se u Nacionalnom parku Sjeverni Velebit, a o njima se sve može doznati u Kući Velebita u Krasnu.

– Imamo mogućnost pokazati posjetiteljima što se sve nalazi ispod nas – u velebitskom podzemlju jer se taj svijet ne može vidjeti i doživjeti uživo – naglašava Branimir Šajatović, stručni suradnik i edukator u JU NP Sjeverni Velebit.

Velebit je planina s najvećim brojem endema u našoj zemlji i primjer bioraznolikosti i očuvanja prirode u Europi.