Hrvatska danas obilježava dva iznimno važna događaja iz svoje novije povijesti – Dan međunarodnog priznanja Republike Hrvatske i Dan mirne reintegracije hrvatskog Podunavlja. Riječ je o datumima koji simboliziraju ostvarenje stoljetne težnje hrvatskog naroda za slobodom, suverenošću i cjelovitošću države.

Na današnji dan, 15. siječnja 1992., Hrvatsku je, u jeku Domovinskog rata, priznalo 12 država tadašnje Europske zajednice, čime je na međunarodnoj sceni potvrđena njezina neovisnost. Šest godina kasnije, mirnom reintegracijom istočne Slavonije, Baranje i zapadnog Srijema, Hrvatska je bez ijednog ispaljenog metka vratila i posljednji okupirani dio svog teritorija.

Put do priznanja: rat, diplomacija i zajedništvo

Put do međunarodnog priznanja bio je dug, težak i krvav. Dok su hrvatski branitelji na bojištima branili domovinu, paralelno se vodila intenzivna diplomatska bitka. Od presudne važnosti bila je potpora Svete Stolice, ali i snažno zalaganje pojedinih europskih država, osobito Njemačke.

Povijesni trenutak priznanja tada je obilježen velikim emocijama diljem zemlje. Prvi hrvatski predsjednik, Franjo Tuđman, poručio je da se slavi, ali i da nakon toga slijedi obnova i izgradnja države – poruka koja i danas ima snažnu simboliku.

Mirna reintegracija – hrvatski i svjetski presedan

Nakon vojno-redarstvene operacije Oluja, pred Hrvatskom je stajao još jedan izazov – povratak Podunavlja. To je ostvareno Erdutskim sporazumom i procesom koji je 1996. započeo pod okriljem Ujedinjenih naroda.

Mirna reintegracija ostala je zapisana kao primjer političke mudrosti, dijaloga i odgovornosti, ne samo u hrvatskoj, nego i u svjetskoj povijesti. Povratak prognanika, dolazak „vlaka mira“ u Vukovar i konačna uspostava ustavnopravnog poretka potvrdili su da je Hrvatska znala pobijediti – i u miru.

Sjećanje i zahvalnost

Diljem Hrvatske danas su položeni vijenci i zapaljene svijeće u čast svim poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata. U Vukovaru, na Medvedgradu i brojnim drugim mjestima odana je počast onima koji su za slobodu dali ono najvrjednije – svoj život.

Predsjednik Republike Zoran Milanović poručio je kako nam nevolje iz prošlosti moraju biti najbolja škola da se nikada ne ponove, dok je predsjednik Vlade Andrej Plenković istaknuo trajnu zahvalnost hrvatskim braniteljima i prvom predsjedniku, naglasivši da njihova žrtva obvezuje sve buduće generacije.

Obveza prema budućnosti

Dan međunarodnog priznanja i Dan mirne reintegracije nisu samo podsjetnik na slavnu prošlost, već i poziv na odgovornost. Odgovornost da se čuva suverenost, gradi pravedno društvo, jačaju demokratske institucije i osigura dostojanstven život svakom građaninu.

Mir i sloboda koje danas živimo skupo su plaćeni. Upravo zato, s ponosom, ali i s poštovanjem, Hrvatska danas pamti – i ne zaboravlja.