Od drugog polugodišta ove školske godine učenicima će korištenje mobitela biti zabranjeno ne samo na nastavi nego i pod odmorima. Izmjenu Pravilnika o pedagoškim mjerama najavili su u resornom ministarstvu ponukani poraznim podacima o ovisnosti mladih o društvenim mrežama i korištenju mobitela.

Izmjenama Pravilnika korištenje mobitela će se u osnovnim školama, osim na nastavi, zabraniti i tijekom odmora, uz iznimke korištenja za obrazovne svrhe ili zbog zdravstvenih potreba, najavila je posebna savjetnica ministra obrazovanja Ivana Pavić Šimetin.

– Već sada škole su jedino mjesto gdje djeca ne smiju koristiti mobitele, ali to je za sada samo pod nastavom, a izmjenama Pravilnika o pedagoškim mjerama će se za osnovne škole propisati da se ne mogu koristiti ni tijekom odmora, rekla je Šimetin na okruglom stolu “Kradu li mobiteli i društvene mreže našoj djeci djetinjstvo?” u organizaciji saborskog Kluba nezavisnih zastupnika.

– Za srednje škole, dodala je, tražit će se neki drugi model.

Održavanje okruglog stola u Hrvatskom saboru potaknula je nezavisna zastupnica Marija Selak Raspudić, koja smatra da bi se reguliranje korištenja mobitela u školama na državnoj razini trebalo urediti zakonom.

Stoga je u proceduru uputila Prijedlog dopuna Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, o kojem će Sabor raspravljati u srijedu i koji je, naglasila je, dobio potporu više od jedne petine zastupnika.

– Mnoge zemlje već su krenule u tom smjeru, a otišle su i korak dalje pa se u Europskom parlamentu govori i o reguliranju korištenja društvenih mreža za mlađe od 13 ili 16 godina, ovisno o zemlji, naglasila je zastupnica Selak Raspudić.

Izmjene Pravilnika u pripremi, a ubrzo u proceduri

Savjetnica Šimetin, međutim, ističe kako reguliranju upotrebe mobilnih telefona nije mjesto u Zakonu, kao što zakonom nisu regulirana ni druga neprihvatljiva ponašanja učenika, nego to treba regulirati Pravilnikom, kojim se ujedno propisuje kako to škole mogu provesti.

– Izmjene Pravilnika su u pripremi i bit će brzo u proceduri, za mjesec do dva. A osim dijela vezanog za korištenje mobitela, donijet će još jednu novost, ograničavanje prava roditelja da opravdaju izostanak učenika s nastave do tri dana, na dva do tri puta u polugodištu, umjesto dosadašnjeg neograničenog broja, najavila je Šimetin.

Ravnateljica Komercijalne i trgovačke škole Bjelovar te potpredsjednica Udruge hrvatskih srednjoškolskih ravnatelja Nataša Vibiral pozdravlja inicijativu, no smatra da bi trebalo razdvojiti osnovne i srednje škole.

– Kaže kako nije za potpunu zabranu u srednjim školama, nego za kontrolirano korištenje. Lako je zabraniti, ali tko će to provesti u djelo, tko će to kontrolirati? Učenici u mobitelima imaju autobusne karte, plaćaju mobitelima gablece…, rekla je.

Odrasli trebaju djeci pokazati da tehnologija nije zamjena za stvarni život

Glavni tajnik Hrvatske udruge ravnatelja osnovnih škola Antonio Jurčev rekao je da, iako su ograničenja uporabe mobitela u školama nužna, rješenje treba tražiti i u razvoju digitalne pismenosti, sigurnosne kulture i odgovorne uporabe tehnologije kod djece.

– Na odraslima je da djeci pokažu kako tehnologija može biti alat za stjecanje novih znanja, razvijanje kreativnosti i povezivanje, a ne zamjena za stvarni život, naglasio je.

Ravnateljica Uprave za zdravstvenu zaštitu Ministarstva zdravstva Ivana Portolan Pajić također pozdravlja dodatnu regulaciju iznoseći rezultate nedavnog istraživanja Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta u sklopu projekta “Alati za moderno doba”, na uzorku od 2000 učenika sedmih i osmih razreda osnovne škole u 16 županija.

Mobiteli ne smiju postati zamjena za druženje, obitelj, igru

– Radnim danom 40 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 11 posto pretjerano koristi videoigre. Vikendom se te brojke značajno povećavaju, pa tako 62,3 posto učenika provodi više od tri sata dnevno na društvenim mrežama, a 30 posto više od tri sata igra videoigre, navela je.

– Potrebno je da mobiteli ne postanu zamjena za druženje, obitelj i igru, naglasila je.

Ravnatelj Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu Boris Jokić rekao je da istraživanje koje su proveli pokazuje da 85 posto nastavnika podržava određenu zabranu mobitela u školama, a da su tome najviše skloni nastavnici informatike.

Kada je riječ o učenicima, naveo je da je 52 posto učenika petih i 34 posto učenika sedmih razreda za reguliranje korištenja mobitela.

Dodao je i kako 42 posto učenika trećih razreda srednjih škola govori da je utjecaj digitalnih tehnologija na njihovo učenje negativan, a 36 posto da je negativan na kvalitetu njihova slobodnog vremena.

– Drago mi je da će se u Hrvatskom saboru, mjestu u kojem se raspravlja o najtrivijalnijim i najglupljim temama, napokon početi raspravljati o važnim temama za djecu, mlade i cijelo društvo, poručio je Jokić.

Psihologinja: Mobiteli utječu na pad koncentracije i motivaciju kod djece
Treba li zabraniti upotrebu mobitela u osnovnim školama?
Važno djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju

Pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević pozvala je na nacionalni dogovor i postizanje jasnog okvira i standarda u odgoju i obrazovanju za svu djecu. Naglasila je kako je izuzetno važno da se pred djecu stave jasna pravila i očekivanja, ali i da se djecu uključi u donošenje odluka.

– Djeca su sama rekla da vrijeme na društvenim mrežama treba ograničiti, no vremensko ograničenje nije jedina zaštita od posljedica digitalnog okruženja. Važno je djecu usmjeravati na ispravno korištenje i ponašanje u digitalnom okruženju, a osim toga potrebna je edukacija djece, mladih i roditelja, odnosno medijska pismenost svima nama, rekla je Pirnat Dragičević.

Negativan utjecaj prekomjerne uporabe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih

Sudionici okruglog stola, predstavnici ministarstava i struke također su upozorili na negativan utjecaj prekomjerne upotrebe mobitela na psihološki razvoj i zdravlje djece i mladih, od problema sa snom, pažnjom, koncentracijom i međuljudskim odnosima pa do ozbiljnih simptoma tjeskobe, depresivnosti i stresa.

Ukazali su i na gubitak interesa za čitanje, nedovoljan razvoj govorne i pisane komunikacije, poremećaja vida, nedovoljnu fizičku aktivnost te pretilost i potrebu za većom ponudom alternativnih besplatnih sadržaja djeci i mladima.

Prema istraživanju Svjetske zdravstvene organizacije, koje je 2022. proveo Hrvatski zavod za javno zdravstvo, među učenicima petog i sedmog razreda osnovne škole i prvog razreda srednje škole 12 posto njih problematično koristi društvene mreže, što znači da sami primjećuju da su ovisni te da se osjećaju nelagodno, anksiozno i nervozno ako im nije dostupan mobitel i društvene mreže.

Fuchs o rješavanju problema s mobitelima u školama

Zabranu korištenja mobitela u školama komentirao je i ministar ministar znanosti, obrazovanja i mladih Radovan Fuchs.

– Nije to tako samo jednoobrazna priča. Neke škole su to pokušavale rješavati na način da bi oduzele mobitel, pa bi tražile da roditelji dođu po taj mobitel i tako dalje. S obzirom na to da nije bilo jasnih sankcija o izricanju neke mjere sada će ona biti kroz pravilnik. Onda se pojavljuju sve moguće varijante je li netko nekome može uzeti, ne može uzeti, pa odvjetnici i tako dalje. I to definitivno ovim pristupom želimo izbjeć, pojasnio je ministar Fuchs o čemu se radi.

Sto škola u Zagrebu zabranilo mobitele, rezultat manje nasilja više interakcije

Nakon preporuke Grada Zagreba sto osnovnih škola u gradu uvelo je zabranu mobitela dok ostale planiraju, a iz škola su izvijestili da je među učenicima došlo do veće interakcije, bolje koncentracije i pada digitalnog vršnjačkog nasilja, rekla je zamjenica gradonačelnika Danijela Dolenac.

– Većina djece brzo se prilagodila novim pravilima, a prema riječima nastavnika škola je bučnija, ali pozitivno, jer više nije pogled usmjeren u ekran već u sugovornika, kazala je Dolenac na konferenciji za medije.

Na početku ove školske godine osnovne škole dobile su preporuku Grada Zagreba da zabrane korištenje mobitela u školama, a 27. listopada provedena je anketa kako bi se vidjelo kako ide provedba.

Dolenac je rekla da se pozitivni učinci mogu podijeliti u tri cjeline: veća socijalna interakcija među učenicima, bolja kvaliteta nastave i akademskih rezultata te manje digitalnog nasilja među djecom.

Dolenac je rekla da je to važan korak. ali da ne rješava cijeli problem.

Možemo! predstavio Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece

Saborska zastupnica Možemo! Ivana Kekin predstavila je Prijedlog Zakona o digitalnoj zaštiti djece.

Zakonom bi se se na nacionalnoj razini uređivalo korištenje mobilnih uređaja u osnovnim školama, tako da djeca i dalje mogu donijeti mobitel u školu, ali ga po dolasku moraju isključiti i pohraniti na sigurno mjesto, čime se stvaraju uvjeti za učenje, razgovor i socijalizaciju umjesto gledanja u ekran; iznimke su dopuštene samo u slučaju medicinskih potreba, jer cilj nije zabrana radi zabrane, već zaštita fokusa, pažnje i međusobnih odnosa učenika.

Drugi prijedlog odnosi se na uvođenje obaveze da škole osiguraju filtrirane školske mreže, tako da školski internet u učionicama onemogućava pristup društvenim mrežama i neobrazovnim sadržajima.

Zatim uveo bi se sustav provjere dobi i roditeljskog pristanka za korištenje društvenih mreža, tako da djeca mlađa od 15 godina mogu otvoriti profil samo uz izričit pristanak roditelja, pri čemu su platforme dužne uvesti učinkovite, sigurne i za privatnost neinvazivne načine provjere dobi bez prikupljanja osobnih podataka, slanja dokumenata ili ugrožavanja privatnosti.

Nadalje, zakon uspostavlja sustav prevencije i reagiranja na digitalno nasilje, jer će platforme biti obvezne jasno prikazivati poruke o prevenciji nasilja, omogućiti djeci jednostavan mehanizam prijave štetnog sadržaja te ga ukloniti bez odgode dok je država odgovorna za edukacije i psihološku podršku u školama za djecu, roditelje i učitelje.

Kekin je ocijenila da djeca nemaju šanse protiv algoritama društvenih mreža koji su stvoreni da ih privuku, zadrže i učine ovisnima.

Djeca između 9 i 15 godina provode više od tri sata dnevno na ekranima i društvenim mrežama. U Hrvatskoj više od 70 posto učenika viših razreda osnovne škole provodi više od tri sata dnevno na internetu, a trećina djece žrtva je online nasilja barem jednom mjesečno, dok su četvrtina i sami počinitelji. Ove su statistike razorne, a država dosad nije imala nikakav zakon koji bi djecu štitio u digitalnom prostoru, rekla je.

– Digitalni svijet ne smije biti divlji zapad djetinjstva nego prostor zdravog razvoja, kreativnosti i međusobne povezanosti. ali samo ako postavimo jasna pravila koja čuvaju ono najvažnije: dječju pažnju, samopoštovanje i mentalno zdravlje, poručila je Kekin.