Operna predstava “The Turn of the Screw / Okretaj zavrtnja” Benjamina Brittena nastala u koprodukciji riječkog HNK Ivana pl. Zajca i šibenskog HNK gostuje u Istarskom narodnom kazalištu – Gradskom kazalištu Pula. Gdje će biti izvedena u petak, 11. travnja 2014. s početkom u 20.00 sati.

Pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković te u režiji Ozrena Prohić, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, u Puli će nastupiti solisti: Sergej Kiselev  kao Prolog, Marijana Prohaska u ulozi Guvernante, Sven Jagarinec, član Pjevačkog zbora Zagrebački dječaci u ulozi Milesa, Martina Klarić u ulozi Flore, Vanja Zelčić kao Gospođa Grose, Marko Fortunato u ulozi Petera Quinta te Anamarija Knego kao Gospođica Jessel.

Scenografiju predstave potpisuju Dalibor Laginja i Ozren Prohić, kostimogafiju Sara Lovrić Caparin, svjetlo Zoran Mihanović, a video projekcije Ivan Faktor. Asistentica redatelja zadužena i za scenski pokret je Snježana Abramović Milković.

Nakon hrvatske praizvedbe u Šibeniku u rujnu te potom premijere u Rijeci u listopadu 2013. godine, a u povodu  100. obljetnice rođenja Benjamina Brittena, kritika je bila jednoglasna u ocjeni kako je riječ o iznimnoj predstavi u svim segmentima.  

“Nešto posve drugačije, novo, intrigantno na opernoj sceni riječkog velikog kazališta iznenadilo je i oduševilo publiku. Priča na rubu zbilje i fikcije, stvarnost i istovremeno eterična virtualnost događaja, Brittenova glazba koja je tako snažno stvarala i podcrtavala ugođaj dramaturške radnje i istovremeno realistički oblikovala umjetnički doživljaj osebujnom snagom skladateljskog duha. Mladi solisti su pokazali zavidnu razinu interpretacije, suptilnom, na trenutke lirskom i dramatski uzbudljivom snagom svojih glasova. Publika je očito prihvatila ovaj riječki iskorak koji će zasigurno zaživjeti i u mnogim drugim kazalištima hrvatskih gradova koji nemaju veliku scenu. Čestitke ansamblu!” Tako je o predstavi pisala kritičarka Gloria Fabijanić Jelović nakon riječke premijere.

Inače, ova je komorna opera nastala na libreto Myfanwy Piper prema romanu Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskom bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja Brittena. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja te između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Britten i James su uspjeli napraviti prvokativno, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja “hommage” pričama o duhovima.

Vrati se natrag