OPERA “THE TURN OF THE SCREW / OKRETAJ ZAVRTNJA” GOSTUJE U ZAGREBAČKOM HNK-u
Objavljeno 18.06.2014 - Kultura

Operna predstava “The Turn of the Screw / Okretaj zavrtnja” Benjamina Brittena nastala u koprodukciji riječkog HNK Ivana pl. Zajca i šibenskog HNK gostuje u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu gdje će biti izvedena u ponedjeljak, 23. lipnja 2014. s početkom u 19.30 sati.
Pod dirigentskim vodstvom maestre Nade Matošević Orešković te u režiji Ozrena Prohića, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, na zagrebačkoj izvedbi će nastupiti solisti: Sergej Kiselev kao Prolog, Marijana Prohaska u ulozi Guvernante, Sven Jagarinec, član Pjevačkog zbora Zagrebački dječaci u ulozi Milesa, Martina Klarić u ulozi Flore, Nera Gojanović Kljajić kao Gospođa Grose, Marko Fortunato u ulozi Petera Quinta te Anamarija Knego kao Gospođica Jessel.
Scenografiju predstave potpisuju Dalibor Laginja i Ozren Prohić, kostimogafiju Sara Lovrić Caparin, svjetlo Zoran Mihanović, a video projekcije Ivan Faktor. Asistentica redatelja zadužena i za scenski pokret je Snježana Abramović Milković.
Nakon hrvatske praizvedbe u Šibeniku u rujnu te potom premijere u Rijeci u listopadu 2013. godine, a u povodu 100. obljetnice rođenja Benjamina Brittena, kritika je bila jednoglasna u ocjeni kako je riječ o iznimnoj predstavi u svim segmentima.
Komorna opera The turn of the screw (Okretaj zavrtnja) nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskome bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim. Tema djela je povreda nevinosti, a spada u teme koje su i inače intrigirale Brittena. Sama radnja ovog djela ostavlja mnoga pitanja otvorena. Nekonvencionalni po pitanju mnogo toga, ali i svoje seksualnosti, Britten i James su uspjeli napraviti prvokativno, dekadentno u glazbenom smislu, vrlo vrijedno djelo koje u neku ruku predstavlja “hommage” pričama o duhovima.
Vrati se natrag


