Prenapučenost gradova, loša infrastruktura, problemi s prijevozom i otpadom… samo su neke u nizu poteškoća s kojima se nose hrvatski, ali i mnogi drugi europski gradovi. Upravo njihovo rješavanje u središtu je pozornosti Sajma arhitekture i graditeljstva, danas otvorenog na Zagrebačkom velesajmu.
Ruši se napokon ruglo nadomak zagrebačkog poglavarstva i stvara prostor za novu gradsku knjižnicu. Ovih dana doznat ćemo izvođača radova koji bi trebali početi potkraj godine.

– Ruševina Paromlina će se rekonstruirati i dograditi i svi automobili, njih 350 koji su tamo parkirani će se premjestiti na prostor Gredelja gdje ćemo ukloniti postojeće hale. Gredelj želimo povezati s prostorom sjeverno od pruge podizanjem pruge na stupove, rekao je zamjenik gradonačelnika Zagreba Luka Korlaet.

Oživljavanje središta metropole priželjkuju arhitekti i građani, no smatraju da bez novog GUP-a i kvalitetnih prostornih planova Zagreb teško može postati održiv grad.

– Ne treba graditi POS-ove stanove na rubnom dijelu grada, već treba sagraditi zgrade u centru Zagreba da služe mladim obiteljima i da bi oživjeli centar grada, smatra predsjednik Društva arhitekata Zagreba Tihomil Matković.

Gradi se posvuda, što potvrđuje i porast količine građevinskog otpada za 17 posto.

– Koristimo materijale koji se recikliraju i koji su održivi, smanjuje se emisija ugljičnog dioksida, koristimo panele, sunčanu energiju i vjetroelektrane, ali sve to ide sporo, moramo biti brži, ističe potpredsjednica HGK Mirjana Čagalj.

Vrijednost građevinskih radova diljem zemlje trenutačno doseže 6 milijardi eura, čak 8 posto našeg BDP-a.

– Rast bruto investicija u fiksni kapital je 3,5 posto što je rezultat obimnih građevinskih radova ne samo u obnovi već i u drugim investicijama, rekao je potpredsjednik Vlade i ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić.

Da su investitori i proizvođači spremni za održivu gradnju, vidljivo je i na Zagrebačkom velesajmu.

– Svi žele imati suvremene stanove, energetski učinkovite, imati manje režija i manje trošiti, cilj je zelene gradnje da se optimiziraju troškovi, navela je Snježana Turalija iz GREENiKE.

Kamo sreće da imamo još više zgrada, tvornica, hotela, škola kojima je održivost – prioritet.