Sve će biti kao i u nekim filmovima iz budućnosti gdje novac više neće biti važan i neće biti oličenje kriminala i sebičnosti kao do sada.

Godine 2008., kada je cijeli svijet tonuo u duboku financijsku krizu – u Japanu je stvorena nova virtualna valuta – bitcoin. Zbog sve većeg nepovjerenja u euro i dolar bitcoin je ove godine doživo nevjerojatnu ekspanziju rasta – stigao je i u Hrvatsku. Bitcoin je isključen iz financijskog sustava – ne izdaje ga ni jedna središnja banka, nije pod ingerencijom monternih vlasti i nema nikakvih posrednika, banaka.

U virtalanom svijetu zakon su brojevi, pa je tako i bitcoin kreiran kao kompleksni algoritam koji je pohranjen na računalu. Može ga se kupovati u virtualnim mjenjačnicama ili jednostavno stvoriti, za što su potrebni program i snažno računalo. Proces stvaranja bitcoina zove se ‘rudarenje’ – kao nagradu za obradu postojećih bitcoin transakcija i njihovo verificiranje dobijete određenu svotu bitcoina.

Algoritamski model predviđa da u ponudi nikada neće biti više od 21 milijun bitcoina. Trenutačo ih svijetom cirkulira 12 milijuna, a virtualni novac postaje sve teže i teže kreirati. ‘Iskopati’ zadnji bitcoin značilo bi postići brzinu svjetlosti i za svako dalje ubrzanje, odnosno kopanje, treba uložiti eksponecijalno više energije.

Kao svaka valuta, i bitcoin ima svojih nedostataka. Riječ je prije svega o velikoj oscilaciji njegove vrijednosti. Donedavno se prodavao za 1.200 dolara, a danas za 760. Hrvatska narodna banka bitcoin ne priznaje legalnim sredstvom plaćanja baš kao ni većina centralnih banaka u svijetu. Ipak, bitcoin je stigao i u Hrvatsku. Kao sredstvo plaćanja prihvaća ga dubrovačka iznamljivačica apartmana Lucija Neal koja zimi živi u Engleskoj.

Ipak, bitcoin ima svoju vrijednost. Dobro to zna Britanac James Howells, donedavni bitcoin-milijunaš. Bacajući smeće, slučajno je bacio i hard disk na kojemu je bilo više od sedam milijuna dolara vrijedne digitalne valute.