Predsjednik Vlade: U 2018. godini očekuje se realan rast BDP-a od 2,9 posto

Objavljeno 02.11.2017 - Gospodarstvo

Predsjednik Vlade: U 2018. godini očekuje se realan rast BDP-a od 2,9 posto

Na početku današnje, 64. sjednice Vlade Republike Hrvatske predsjednik Andrej Plenković osvrnuo se na aktualne teme.

Govoreći o Konferenciji „Strategija uvođenja eura u Hrvatskoj“ , koja je u organizaciji Vlade i Hrvatske narodne banke održana u ponedjeljak, kazao je da je ona bila uvod u javnu raspravu o pristupanju Hrvatske Eurozoni. Podsjetio je da je Ugovorom o pristupanju Europskoj uniji Hrvatska već prihvatila i pravnu i političku obvezu uvođenja eura. Ono što tim Ugovorom nije definirano jest kada će se to dogoditi, a predsjednik Vlade poručio je da to ovisi o ispunjavanju kriterija.

„U političkom smislu, Hrvatska se odredila ratificirajući Ugovor o pristupanju i na referendumu o članstvu u Europskoj uniji. Stoga je naša zadaća, kao Vlade koja zna što su bili pristupni pregovori, koja se identificirala s tim postignućima, koja je angažirana na europskom planu i u čijem sastavu su mnogi akteri koji su iznijeli taj proces u ključnim trenucima kada se završavalo pregovore, da u jednoj otvorenoj, stručnoj i političkoj javnoj raspravi razmotrimo sve aspekte koristi i otklonimo mitove o mogućim negativnim stranama uvođenja eura“, rekao je predsjednik Vlade.

Najavio je da će se početkom iduće godine održati konferencija o hrvatskim postignućima u pogledu ulaska u Schengenski prostor, što je, uz uvođenje eura, krovni europski proces koji vodi Hrvatska.

Osvrnuo se i na rekordno uspješnu turističku sezonu, napomenuvši da je proteklog vikenda ostvarena brojka od 100 milijuna noćenja. Dodao je da prognoze o ulaganjima u hrvatski turizam iduće godine ukazuju na investicije od skoro milijardu eura. Zahvalio je hrvatskim pilotima koji su proteklih nekoliko dana sudjelovali u gašenju velikih požara na sjeveru Italije i istaknuo da je tom suradnjom još jednom pokazana solidarnost i funkcioniranje na razini europskih mehanizama civilne zaštite.

Ranije ovoga tjedna predsjednik Vlade primio je u Banskim dvorima državnog tajnika Svete Stolice kardinala Pietra Parolina, a njegov posjet ocijenio je još jednim doprinosom dodatnom jačanju odnosa između Svete Stolice i Hrvatske.

Vlada danas raspravlja o prijedlogu proračuna za iduću godinu te rebalansu proračuna za ovu godinu. Osvrnuvši se na tu temu, predsjednik Vlade istaknuo je da je okvir makroekonomske politike Hrvatske određen izlaskom iz šestogodišnje recesije temeljenom na rastu, izvozu roba i usluga, osobnoj potrošnji i investicijama, uz kvalitetniju apsorpciju europskih sredstava.

„U 2018. godini očekuje se realan rast BDP-a od 2,9 posto, u 2019. od 2,6 posto te u 2020. od 2,5 posto“, kazao je predsjednik Vlade.

Poručio je da će rast gospodarske aktivnosti biti izrazito važan za prihodnu stranu proračuna i dodao da su vidljivi pozitivni efekti sveobuhvatne porezne reforme.

„Što se tiče rashodne strane, nastojat ćemo se voditi pametnom fiskalnom konsolidacijom i svim mjerama koje su usmjerene na poticanje razvoja, adekvatnu skrb o svim slojevima stanovništva, jačanje demografske održivosti, skrb o umirovljenicima, braniteljima i zaposlenicima“, rekao je.

Naglasio je da se u 2018. očekuje manjak proračuna od 0,5 posto BDP-a, što je još bolji rezultat nego prošle godine. Dodao je da se u 2019. očekuje uravnoteženje proračuna, a u 2020. višak od 0,8 posto BDP-a.

Poručio je da je važno da će se nastaviti i s dvostruko bržim od prosjeka EU, smanjivanjem udjela javnog duga u BDP-u.

“U 2018. naša je ambicija da to bude 76,6 posto BDP-a, u 2019. 73,4 posto, a u 2020. 69,5 posto BDP-a. Dakle, to su okviri u kojima se kreće naša politika fiskalne discipline, održivosti i vrlo racionalnog pristupa javnim financijama”, istaknuo je Plenković.

Napomenuo je kako bi na kraju ove godine udjel javnog duga mogao biti 79,8 posto BDP-a.

“Ukoliko to ispunimo, došli smo na ispod 80 posto. To je i simbolički izrazito važan signal i vjerujem da će ovakvu odgovornu fiskalnu i makroekonomsku politiku Republike Hrvatske prepoznati i svi oni koji nas promatraju kako se snalazimo u okviru Europskog semestra i svih obveza koje su pred nama, a osobito glede smanjenja makreokonomskih neravnoteža, što je, nakon izlaska iz Procedure prekomjernog proračunskog manjka, osnovni zadatak Vlade”, poručio je predsjednik Vlade Andrej Plenković.

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama