Iako je Hrvatska turistička država, na današnjem predstavljanju nacrta prijedloga Zakona o turizmu, novinarima je bio zabranjen pristup iako je za navedenu temu vladao veliki interes!

Poziv medijima išao je u ovome obliku:

Predsjednik Vlade Andrej Plenković sudjelovat će na konferenciji Novog lista „Hrvatski turizam u Schengenu i eurozoni“ u petak, 28. srpnja 2023., u 10 sati, u Opatiji (Hotel 4 Opatijska Cvijeta, Ulica Viktora cara Emina 6).

Uz predsjednika Vlade bit će potpredsjednik Vlade i ministar unutarnjih poslova Davor Božinović, ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac i ministar financija Marko Primorac.

Predviđeno je prigodno obraćanje premijera Plenkovića, kojim će otvoriti konferenciju.

U 12 sati, predsjednik Vlade sastat će se s predstavnicima turističkog sektora (Hotel Royal, Ulica Viktora cara Emina 6). Po završetku sastanka predviđene su izjave za medije.

Župan Zlatko Komadina sudjelovao je na sastanku turističkog sektora s predsjednikom Vlade RH Andrejem Plenkovićem i ministrima. Povod sastanka koji se održava u Hotelu Royal u Opatiji je predstavljanje nacrta prijedloga Zakona o turizmu, prvog krovnog akta, koji je dio sveobuhvatne reforme upravljanja razvojem turizma. Također, jedna od tema bila je i uređenje imovinsko-pravnih odnosa na turističkom zemljištu.

Skup su ispred domaćina pozdravili župan Zlatko Komadina i opatijski gradonačelnik Fernando Krigin, pozdravivši donošenje novih zakona.

“Pohvalno je da je na županijsku razinu prebačeno donošenje naknada za turističko zemljište, ali mišljenja sam da će previše sredstava po tim zakonima opet ići u državni proračun umjesto da sredstva ostanu na razini županija i gradova, a koji najbolje znaju koji su im strateški interesi. Umjesto da ubiremo sredstva, uplaćujemo ih državi i onda država odobrava ili ne odobrava naše strateške projekte. Ujedno, država ostvaruje veliki prihod od turizma kroz PDV, a da lokalne i regionalne zajednice nemaju od toga doslovno baš ništa“, naglasio je župan i istaknuo problem stranog vlasništva i strane radne snage u turizmu.

„Kad gledamo naš turizam, vlasnici su stranci, radna snaga su stranci i gosti su nam stranci. Turizam koji razvijamo definitivno je za vanjske ljude, jer i po cijenama, koliko osobno mogu primijetiti, više nije za hrvatsko stanovništvo“, zaključio je.

Kirigin je također pozdravio svaku inicijativu u smjeru decentralizacije kao i održivi razvoj turizma jer, kako je istaknuo, infrastruktura teško prati broj novih ležajeva i smještajnih jedinica. Naglasio je da Opatija sljedeće godine obilježava veliku, 180. obljetnicu hrvatskog turizma izrazivši nadu da će ugostiti i ovaj skup dogodine.

Posebno satirično je bilo na samoj konferenciji kada je premijer Plenković kazao da, ulazak u Schengesnki prostor i eurozonu, dakle ključni ciljevi za razvoj Hrvatske, su uspješno provedeni.

Ti su procesi vođeni precizno i minuciozno, nismo propustili ni jedan rok, na političkoj i diplomatskoj razini ozračje je također bilo odlično.

 
Ova izjava nasmijala je mnoge na konferenciji jer je zanimljivo da upravo najvažniji čovjek države Hrvatske nije svjestan događanja od ulaska Hrvatske u EUro zonu. Vlada nema kontrolu cijena, zbog velike skupoće hrvatski turizam broji značajne gubitke kroz otkazivanje rezervacija ali i kroz smanjenu potrošnju posebno u izvan pansionskim ponudama.
Domaće stanovništvo se okreće kupovanju u susjednim državama jer su u Hrvatskoj porezi veliki zbog nagomilane birokracije!

Premijer Hrvatske ne kontrolira INAu, cijene plina, državne institucije rasprodaju plin po nerealno niskim cijenama i tone građanima Hrvatske koji održavaju cijeli energetski sustav naše države. Obnova kuća u potresom pogođenim područjima je spora kao i ugradnja solarnih panela i okretanje Hrvatske održivim energijama. Zbrinjavanje otpada je u većini Hrvatske izrazito loše i uskoro se očekuju i kazne iz EU, što će biti još jedan udarac na standard građana!

Ponovno na čuđenje prisutnih Plenković se osvrnuo i na Bugarsku i Rumunjsku, države koje nisu uspjele ono što je Plenković uspio pa kaže:

“Ali u svemu najvažniji faktor da bi se ta dva procesa odradila ovakvom brzinom, k tome jedina smo država EU koja je istog dana ušla u obje integracije, bila je naša politička stabilnost. Podsjećam da su Bugarska i Rumunjska ta dva procesa pokrenula još 2011, godine, a još nisu došle do tog cilja – jedan od razloga što to nisu učinile je njihova manja politička stabilnost. Česti izvanredni izbori.

Plenković nije spominjao da je u svome mandatu promijenio 22 ministra i da je to nešto što vrlo pomno ukazuje na nestabilnost političkog sustava kojim on upravlja!

Na konferenciju su se mogli čuti i neki brojevi!

Naš je BDP od 2016.godine do danas narastao za 20 milijardi, s 47 na 67 milijardi eura, plaće su porasle za 50 posto, minimalne za 70 posto, nezaposlenost je svega 5,6 posto dok nam je stopa razvijenosti 73 posto u odnosu na prosjek EU. U svemu tome upravo je turizam sudjelovao u velikoj mjeri, jedan je od ključnih segmenata gospodarstva. Silno utječe na broj radnih mjesta, gospodarski rast, zaštitu okoliša. Od 2015. godine prihodi od turizma narasli su sa 7,2 na 13,1 milijardu eura.

Ove su godine, zahvaljujući i spomenutim integrativnim procesima svi pokazatelji efikasnosti turizma veći – 12 posto je više automobila na našim cestama, 10 posto je povećanje naplate cestarina, sve zračne luke bilježe bolje rezultate nego 2019. godine, isto vrijedi i za trajektni promet. Pelješki most bilježi prosječan promet od 14 tisuća vozila na dan, ukupno je do sada njime prošlo 2,3 milijuna vozila, a trenutno je u Hrvatskoj više od milijun turista.

Sve to utječe i na to da je turizam iznimno važan za obrazovanje, kod upisa učenika treći je to najpopularniji sektor u Hrvatskoj.

K tome, ove je godine izdano i 35.460 radnih dozvola za strane radnike, što pokazuje koliki je značaj turizma za sva kretanja koja definiraju hrvatsku stvarnost, odnosno pokazuje od kolikog je značaja za turizam i cjelokupno društvo upravo ulazak u schengenski prostor i eurozonu.

Komentari

komentar