Ministarstvo gospodarstva predstavilo je “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. – 2034.”, koji će popratiti i odgovarajući Akcijski plan vrijedan 2,9 milijardi eura, a sve bi trebalo rezultirati konkurentnijim, naprednijim i zelenijim hrvatskim gospodarstvom.

Ulaganje u visoku tehnologiju te istraživanje i razvoj, digitalizacija, nuklearna energija, gospodarstvo orijentirano na izvoz – strateške su smjernice zahvaljujući kojima bi hrvatski BDP trebao rasti. Je li naša infrastruktura spremna za takvu tranziciju?

Nacionalni plan predstavljen je na konferenciji Ministarstva gospodarstva “Sigurna energija – snažna industrija – konkurentno gospodarstvo: Gospodarski plan za Hrvatsku”, kojoj je nazočio i premijer Andrej Plenković, istaknuvši kako je taj plan iznimno važan.

– Što mi želimo s ovom strategijom? Imamo tri jasna cilja – jedan je digitalizirana i modernizirana industrija, energetski učinkovita i zelena industrija i inovativna i izvozno orijentirana industrija, naglasio je premijer, dodavši kako, uz ostalo, treba razvijati vlastitu tehnologiju. Istaknuo je i prošlogodišnji rast industrijske proizvodnje od 3,4 posto te naveo da u hrvatskoj industriji radi 265 tisuća ljudi, od čega 227 tisuća u prerađivačkoj industriji.

– Danas Hrvatska bilježi gospodarski rast od 3,4 posto, on je dva do tri puta veći od prosjeka EU-a ili prosjeka eurozone. Danas Hrvatska ima deficit u okvirima od 3 posto, ima udio javnog duga u BDP-u od 56,3 posto. Jedini stvarni problem koji ne uspijevamo riješiti kako bismo htjeli su ti inflatorni pritisci, ali razloga za njih je puno, a ovi zadnji su itekako vanjski, istaknuo je premijer.

Spomenuo je podatak da Hrvatska u ovom trenutku ima tek 60 tisuća nezaposlenih, kao i da smo ušli među 38 najnaprednijih gospodarstava na svijetu.

Predstavljajući “Nacionalni plan za razvoj industrije Republike Hrvatske 2027. – 2034.” ministar gospodarstva Ante Šušnjar rekao je da je to strateški okvir usmjeren na jačanje konkurentnosti hrvatskog gospodarstva, razvoj industrije visoke dodane vrijednosti te stvaranje dugoročnih preduvjeta za održiv gospodarski rast.

– Nama je cilj povećanje prerađivačke industrije u ukupnoj bruto dodanoj vrijednosti, naglasio je Šušnjar, dodavši i da prerađivačka industrija zapošljava šestinu svih zaposlenih u RH te da generira više od 80 posto robnog izvoza. Istaknuo je, međutim, da hrvatska produktivnost i tehnološka razina znatno zaostaju za najrazvijenijim zemljama.

Isto tako, rekao je i da su preniska ulaganja u istraživanje i razvoj.

– Udio bruto dodane vrijednosti prerađivačke industrije u BDP-u 2024. godine bio je 10,6 posto, a naš cilj je da do 2034. godine bude 12,5 posto, naglasio je Šušnjar, dodavši i će se snažno ulagati u istraživanje i razvoj. Udio izdataka za istraživanje i razvoj u bruto dodanoj vrijednosti prerađivačke industriji nastojat će se povećati sa 1,65 na 2,8 posto, također do 2034.

GSV podržao Nacionalni plan za razvoj industrije RH od 2027. do 2034.
Ante Šušnjar
– Često je politika pisala strategije, a gospodarstvenici su ih kritizirali. Ovu strategiju ste pisali vi, realni sektor, zajedno s našim sveučilištima. Kako? Slušali smo dvije godine što vas muči, analizirali globalne trendove, slagali okvir da omogućimo reindustrijalizaciju Hrvatske i to što većim udjelom visokotehnoloških industrija, rekao je ministar gospodarstva.

– Ovo je plan za industriju više dodane vrijednosti, plan prema industriji koja bolje koristi znanje, inovacije i resurse i koja stvara kvalitetnija radna mjesta, naveo je Šušnjar.

Prioritetna područja Nacionalnog plana su jačanje konkurentskih komparativnih prednosti industrija i konkurentna izvozno orijentirana industrija. Jedan od ciljeva je dekarbonizacija i zelena tranzicija, dok je treće prioritetno područje, naglasio je ministar, jačanje otpornosti i prilagodba industrije suvremenim potrebama rada.

Šušnjar je naveo i da analiza indeksa digitalne intenzivnosti u prerađivačkoj industriji za razdoblje od 2021. do 2025. godine pokazuje napredak u digitalnoj transformaciji sektora. “Udio poduzeća s vrlo niskom razinom digitalne intenzivnosti smanjen je s 56 na 45,7 posto, dok je udio poduzeća s visokim i vrlo visokim indeksom porastao s 14 na 24,3 posto”, naveo je Šušnjar dodavši, međutim, da se i dalje velik broj poduzeća nalazi na razini niske digitalne intenzivnosti.

Vezano uz stopu kružnosti materijala, cilj je da se sa 6,2 posto iz 2023. godine podigne na 7,2 posto 2034. godine, što znači da će se povećati udjel materijala koji se reciklira.

Akcijski plan predviđa 10 mjera

Akcijski plan za provedbu Nacionalnog plana napravljen je za razdoblje od četiri godine i bit će usvojen zajedno sa spomenutim planom, rekao je ministar.

– Akcijski plan predviđa 10 mjera, 55 projekata i aktivnosti za četverogodišnje razdoblje. Procijenjena sredstva potrebna za provedbu akcijskog plana iznose oko 1,9 milijardi eura, dok su za cijelo razdoblje do kada će se Nacionalni plan provoditi, planirana sredstva od 2,9 milijardi eura, naglasio je Šušnjar.