Publikacija “Mediteranska prehrana Korčule” autorice i urednice Sani Sardelić, koja prikazuje specifičnu prehranu i običaje toga otoka, predstavljena je u petak u Hrvatskom državnom Arthivu, u organizaciji Ministarstva kulture i medija.

Hrvatsku mediteransku prehranu na UNESCO-ovom popisu do sad su predstavljale zajednice s otoka Brača i Hvara, a sada im se pridružila i Korčula. Uz Španjolsku, Grčku, Italiju, Maroko, Cipar i Portugal, Hrvatska je uz mnoštvo sličnih kulturnih praksi pokazala i svoje osobitosti, poručio je etnolog Tvrtko Zebec.

Ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek istaknula je da je publikacija predstavljena upravo na Međunarodni dan nematerijalne baštine, dan kojim UNESCO podsjeća na prihvaćanje Konvencije za zaštitu nematerijalne kulturne baštine (2003.), a koju je Hrvatska ratificirala 2005.

– Sve nas je povezala zajednička nit mediteranske prehrane, ali je Hrvatska u to uvela i svoje specifičnosti, poručila je o fenomenu koji je 2013. upisan na UNESCO-ov popis većeg broja europskih država.

Ministrica je istaknula kako se Hrvatska može pohvaliti da ima 32 fenomena kulturne baštine upisana na UNESCO-ove popise, 10 materijalne i 22 nematerijalne kulturne baštine. Osim toga, više od 200 fenomena upisano je na nacionalni popis kulturne baštine, ističe ministrica. Točnije, Registar kulturnih dobara RH sadrži 234 trajno i 5 privremeno upisanih nematerijalnih kulturnih dobara.

Zajednica u današnje doba ima sve više interesa za čuvanjem nematerijalne baštine, usprkos tome što živimo u digitalnom, ubrzanom i površnom dobu, smatra ministrica.

– Stručnjaci koji rade u institutima, muzejima, školama, kulturno-umjetničkim društvima, udrugama zajednički surađuju kako bi sve segmente nematerijalne kulturne baštine dalje njegovali i razvijali, kazala je.

Gradonačelnik Korčule Frano Jerčević poručio je kako je siguran “da je ovo jedan novi početak suradnje između Ministarstva kulture i grada Korčule”.

Publikacija, koja predstavlja ne samo prehranu, već i način života te donosi pregled običaja i iskustava otoka, bogato je opremljena fotografijama, crno-bijelima iz starine, kao i novima. Zebec je poručio da je u etnološkoj i kulturnoantropološkoj struci mali broj istraživača prehrane, no da su trenuci kada ljudi jedu “ključni za shvaćanje kulture i života mediterana”.