Hrvatska četvrti put izlazi na europske izbore. Na glasačkom listiću nalazi se 25 lista s imenima 300 kandidata. Hrvatska bira 12 zastupnika, koji će u sljedećih pet godina zajedno s vladama država članica oblikovati politiku Europske unije.

U 7 sati otvoreno je više od 6 i pol tisuća biračkih mjesta, a glasanje će trajati do 19 sati, do kada je na snazi dvodnevna izborna šutnja.

Od 18:30 emisija na HRT-u u studiju s gostima komentatorima analiza europskih izbora, a brojni reporteri javljat će se iz izbornih stožera.

DIP: Do 11.30 glasalo 7,69 posto birača

Hrvatski birači pokazali su u nedjelju prijepodne slabo zanimanje za europske izbore, do 11, 30 sati glasovalo ih je nešto više od 254 tisuće, odnosno 7, 69 posto, objavilo je Državno izborno povjerenstvo (DIP).

To je slabije u odnosu na izbore od prije pet godina, kada je Hrvatska bila među zemljama s najlošijim odazivom u Europi, a kada je u isto vrijeme na birališta izašlo njih 9, 93 posto

– To je oko 254.544 hrvatska birača. Po ovim rezultatima slični smo 2014. godini. Mi iz DIP-a poručujemo biračima da je važno izaći na izbore. Prošli put izlaznost je bila oko 30-ak posto, prosjek EU-a bio je 51 posto, a kad pogledamo druge zemlje popust Belgije i Nizozemske – tamo je rezultat bio čak 88 posto, rekao je Josip Salapić, potpredsjednik Državnog izbornog povjerenstva, za podnevni Dnevnik.

S obzirom na to da se danas održavaju i izbori za gradonačelnika Gospića, najviša izlaznost je u Ličko-Senjskoj Županiji 12,4 posto, slijedi Karlovačku županija 8,98 posto, te grad Zagreb 8,77 posto.

Što se tiče gradova, najveću izlaznost ima Gospić s 20,35 posto, Karlovac 10,1 posto i Varaždin 9,13 posto.

Najlošija izlaznost je u Međimurskoj županiji 5,99%, Virovitičko-podravskoj 6,57 posto, Brodsko-posavskoj 6,64 posto te sjedište gradova Dubrovnik (6,6 posto), Bjelovar (6,9 posto) i Rijeka (6,9 posto).

– Pozivamo hrvatske građane i sve naše građane u inozemstvu da bi hrvatska uloga u ovim izborima trebala biti značajnija, jer kad vidimo koliko je toga napravljeno iz Europske unije, nije to tako malo, mislim da bi ova važnost trebala biti veća za naše građane i ljude koji žive u Hrvatskoj, rekao je Salapić.

Nepravilnosti i kršenja izborne šutnje manje je nego na prošlim europskim izborima.

Zakonom su previđene kazne za fizičke osobe 398 eura, za kandidate na listama od 1300 do 3900 eura, a za pravne osobe od 13.000 do 66.000 eura.

– Imali smo kršenja, nažalost mi društvene mreže ne možemo kontrolirati. Građane, političke stranke i sudionike pozivamo na red. Imamo neki slučajeve koje ćemo morati prijaviti, rekao je Salapić.

DIP donosi odluku je li bilo kršenja izborne šutnje, potom prijedlog ide Državnom odvjetništvu, a nakon toga stranke ili kandidati završe na prekršajnom sudu.

– Mislim da za to nema potrebe. Završila je kampanja, dugo je trajala, najbolje je odraditi svoje biračko pravo, izabrati novih 12 hrvatskih zastupnika ili zastupnica da nam bude bolje, poručio je Salapić.

Komentari

komentar