Od terenskih akcija i istraživanja do edukacije ribolovaca i međunarodne znanstvene suradnje, Nacionalni park Krka nositelj je projekta usmjerenog na očuvanje pet ugroženih vrsta slatkovodnih riba.

Ispod površine rijeke Krke odvija se život koji posjetitelji često ne primjećuju. Tu obitavaju rijetke i endemske vrste riba, prilagođene specifičnim uvjetima krških voda, čiji opstanak ugrožavaju strane i invazivne vrste, promjene staništa i drugi pritisci na vodene ekosustave.
Upravo je očuvanje toga manje vidljivog dijela prirodne baštine u središtu projekta ReFresh Fish LIFE, koji Javna ustanova Nacionalni park Krka provodi u suradnji s domaćim znanstvenim i stručnim institucijama i ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima. U prvoj godini provedbe pokrenute su konkretne terenske aktivnosti, nastavljena su istraživanja, izrađeni su praktični materijali za ribolovce, a suradnja je proširena i na međunarodnu znanstvenu zajednicu.
Projekt time povezuje neposrednu zaštitu prirode s istraživanjem, razmjenom znanja i uključivanjem ljudi koji svojim djelovanjem mogu pridonijeti očuvanju bioraznolikosti u rijekama.
Projekt koji povezuje znanost, upravljanje i zaštitu prirode

ReFresh Fish LIFE, punog naziva „Poboljšanje stanja očuvanosti ugroženih slatkovodnih ribljih vrsta koje su ugrožene ili u nepovoljnom do lošem stanju očuvanosti u Šibensko-kninskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji“, provodi se od 1. rujna 2025. do 31. kolovoza 2030., a vrijedan je ukupno 4.048.272,24 eura, od čega Europska unija sufinancira 75 %.
Koordinator projekta je Javna ustanova Nacionalni park Krka, a projektni partneri su Javna ustanova Priroda Šibensko-kninske županije, Javna ustanova More i krš, Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije – Zavod za zaštitu okoliša i prirode. U provedbi kao pridruženi partneri sudjeluju i Hrvatske vode i Športsko ribolovno društvo Krka Knin.

Zajednički je cilj poboljšati stanje očuvanosti pet ugroženih i endemskih vrsta slatkovodnih riba na području Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije, uz istodobno unapređenje znanja o njihovim staništima i prijetnjama njihovu opstanku.

Riječ je o visovačkom glavočiću (Knipowitschia mrakovcici), dalmatinskoj gaovici (Phoxinellus dalmaticus), oštrulji (Aulopyge huegelii), turskom klenu (Telestes turskyi) i pijurici (Phoxinellus alepidotus). Neke od tih vrsta kritično su ugrožene, a pojedine imaju vrlo ograničeno područje rasprostranjenosti. To znači da zaštita njihovih staništa nije samo zadatak od lokalnog značaja, nego uključuje i odgovornost za očuvanje jedinstvene bioraznolikosti.

Aktivnosti se provode na području rijeka Krke, Čikole i Vrbe te Miloševa i Stipančeva jezera, unutar područja ekološke mreže Natura 2000. Projekt obuhvaća kontrolu stranih i invazivnih vrsta riba, istraživanje i praćenje stanja populacija, unapređenje riječnih staništa, suradnju s ribolovcima i drugim dionicima i edukaciju i informiranje javnosti.
Izlov stranih i invazivnih vrsta: konkretne mjere na terenu

Jedan od ključnih izazova s kojima se suočava očuvanje autohtonih ribljih zajednica u slivu Krke širenje je stranih vrsta riba, koje se s domaćim vrstama natječu za hranu i stanište, a neke od njih hrane se i njihovom mlađi. Kada su takve vrste brojne, mogu znatno promijeniti sastav riblje zajednice i dodatno ugroziti opstanak rijetkih endema.
Zato su u ožujku 2026. javno predstavljene prve aktivnosti projekta usmjerene na očuvanje ugroženih slatkovodnih riba, a u travnju su provedene akcije izlova stranih i invazivnih vrsta i edukacija ribolovaca. Aktivnosti su nastavljene i u svibnju, u sklopu planiranog višegodišnjeg pristupa kontroli stranih vrsta.

Na području NP Krka izlov stranih i invazivnih ribljih vrsta provodi se redovito, kombinacijom elektroribolova i izlova mrežama koje se postavljaju svaki tjedan, uz sudjelovanje stručnjaka i djelatnika uključenih u projekt. Jednom mjesečno u izlovu sudjeluju i stručnjaci s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta (PMF) Sveučilišta u Zagrebu. Dosadašnjim aktivnostima uklonjeno je više od tisuću jedinki stranih i invazivnih vrsta, a uhvaćene zavičajne vrste vraćaju se natrag u vodu.

U sklopu projekta potpisan je i sporazum sa Zoološkim vrtom u Zagrebu, koji će ulovljene strane i invazivne vrste riba preuzimati za prehranu životinja. Osim što se tako čuvaju zavičajne riblje zajednice, izlovljene jedinke koriste se kao vrijedan resurs.

Navedene aktivnosti nisu jednokratne akcije, nego dio dugoročnog pristupa koji uključuje praćenje brojnosti stranih vrsta i procjenu učinkovitosti provedenih mjera. Prikupljeni podaci omogućuju stručnjacima da bolje razumiju stanje ribljih zajednica i da tomu prilagode svoje postupanje u svrhu njihova očuvanja.

Za NP Krka to znači aktivno upravljanje vodenim ekosustavom, utemeljeno na znanstvenim podacima i kontinuiranom radu na terenu.
Ribolovci kao partneri u očuvanju rijeke

Učinkovita zaštita ribljih zajednica zahtijeva suradnju stručnjaka i ljudi koji rijeku poznaju iz neposrednog iskustva. Zbog toga ReFresh Fish LIFE važnu ulogu posvećuje rekreativnim ribolovcima, s naglaskom na odgovornom postupanju, prepoznavanju stranih vrsta i primjeni odgovarajućih metoda selektivnog ribolova.

U svibnju 2026. predstavljene su Praktične smjernice za rekreativne ribolovce za selektivni ribolov u zaštićenim područjima i područjima ekološke mreže Natura 2000. Smjernice su izradili stručnjaci Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u suradnji s projektnim partnerima.

Priručnik donosi informacije o stranim i invazivnim vrstama riba u slivu rijeke Krke i o metodama njihova izlova. Njegova je svrha pomoći ribolovcima da prepoznaju problematične vrste i podučiti ih kako da svojim djelovanjem pridonesu zaštiti autohtone ihtiofaune.

Edukacija je važna i zbog toga što selektivni ribolov zahtijeva znanje i odgovornost. U okviru projekta predviđeno je daljnje osposobljavanje ribolovaca i uključivanje lokalnih i nacionalnih ribolovnih dionika u aktivnosti očuvanja.

U sklopu projekta provedena je i anketa o poznavanju bioraznolikosti, odnosno endemskih i invazivnih stranih vrsta, među građanima Hrvatske, s posebnim naglaskom na stanovnicima Šibensko-kninske i Splitsko-dalmatinske županije. Rezultati su pokazali da prepoznaju negativni utjecaj invazivnih stranih vrsta na prirodne ekosustave, ali i da slabo poznaju konkretne vrste: primjerice, samo 15 % ispitanika iz dviju županija navelo je da poznaje dalmatinsku gaovicu. Rezultati provedene ankete potvrđuju važnost daljnjeg informiranja i edukacije javnosti o ugroženim endemskim vrstama i prijetnjama koje predstavljaju invazivne vrste.
Istraživanja koja donose nova saznanja

Zaštita ugroženih vrsta počinje razumijevanjem njihova stanja, rasprostranjenosti i uvjeta u kojima žive. Zato projekt uključuje, uz neposredne mjere kontrole stranih vrsta, i istraživanje i praćenje ciljnih vrsta. Smanjenjem stranih vrsta otvara se mogućnost očuvanja i povećanja brojnosti autohtonih vrsta. Jedan od važnih koraka prve godine bila je međunarodna znanstvena suradnja. U rujnu 2026. NP Krka ugostio je dr. sc. Petera Takácsa i doktorandicu Reku Pallos iz mađarskog HUN-REN Balaton Limnological Research Institute.

Tijekom zajedničkih terenskih aktivnosti gosti iz Mađarske sudjelovali su u izlovu stranih i invazivnih vrsta riba i prikupljanju uzoraka grgeča (Perca fluviatilis), strane vrste u jadranskom slivu. Uzorci su prikupljeni u Visovačkom jezeru, u kojemu grgeč čini znatan dio riblje biomase i vrši pritisak na zavičajne vrste.

Prikupljeni uzorci poslužit će za istraživanje morfofunkcionalnih promjena grgeča u staništima u kojima se pojavljuje kao strana odnosno invazivna vrsta. Time se projekt povezuje s međunarodnim znanstvenim istraživanjima i pridonosi boljem razumijevanju načina na koji se strane vrste prilagođavaju novim ekosustavima.
Ovakva suradnja donosi višestruku korist: razmjenu stručnog znanja, zajednički rad na terenu i mogućnost da se rezultati istraživanja iskoriste za kvalitetnije upravljanje zaštićenim područjima.
Međunarodna razmjena znanja nastavljena je i predstavljanjem projekta na međunarodnom simpoziju EIFAAC-a, održanom od 5. do 7. listopada 2026. u Rigi u Latviji. Projektni partneri s Prirodoslovno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu predstavili su iskustva NP Krka u praćenju i uklanjanju invazivnih stranih vrsta riba i očuvanju autohtone ihtiofaune. Posebni naglasak stavljen je na uključivanje lokalnih sportskih ribolovaca u istraživanje i zaštitu prirode, čime se prikupljaju dodatni podaci o ribljim populacijama i jača suradnja znanstvenika, stručnjaka i lokalne zajednice.
Jednako je važna i izgradnja kapaciteta ustanova koje upravljaju područjima ekološke mreže Natura 2000. Znanje, oprema, protokoli rada i rezultati istraživanja trebaju ostati na raspolaganju stručnjacima i nakon završetka projekta. Zato je dugoročna održivost ugrađena u njegov pristup: cilj nije samo provoditi aktivnosti tijekom pet godina, nego stvoriti osnovu za nastavak zaštite vrsta i primjenu stečenih iskustava u budućnosti.
Što slijedi?

Prva godina projekta donijela je početak konkretnih terenskih mjera, edukativne materijale i dodatno povezivanje stručnjaka. Predstoji nastavak istraživanja i praćenja, daljnja kontrola stranih i invazivnih vrsta, razvoj mjera očuvanja staništa i uključivanje ribolovaca, lokalne zajednice i drugih dionika.

U sljedećim fazama projekt će se baviti i drugim pitanjima važnim za očuvanje slatkovodnih ekosustava, među kojima su unapređenje znanja o vrstama i staništima, obnova obalne vegetacije, praćenje učinkovitosti provedenih mjera i razvoj preporuka za upravljanje.

Posebna je vrijednost projekta u tome što spaja neposredne aktivnosti na terenu s dugoročnim planiranjem i znanstvenim istraživanjima. Svaki izlov, uzorak, analiza i edukacija dio su šireg procesa čiji je cilj poboljšati uvjete za opstanak ugroženih vrsta i očuvati prirodne procese u riječnim ekosustavima.
Očuvanje prirode ulaganje je u budućnost

ReFresh Fish LIFE pokazuje da zaštita prirode podrazumijeva mnogo više od očuvanja vidljivih krajolika: ona uključuje i rad na očuvanju vrsta koje je teško uočiti, ali čija je uloga u ekosustavu nezamjenjiva.

Za NP Krka projekt znači nastavak sustavnog rada na očuvanju prirodnih vrijednosti, ali i primjer kako se europska sredstva, znanstvena ekspertiza i međuinstitucionalna suradnja mogu usmjeriti prema konkretnim izazovima zaštite prirode.
Prva godina provedbe tek je početak. Pred projektom je još nekoliko godina istraživanja, terenskog rada i suradnje, s jasnim ciljem: očuvati jedinstvene slatkovodne vrste i staništa koja su dio prirodne baštine Krke i šireg dalmatinskog prostora.

Projekt ReFresh Fish LIFE – Nacionalni park Krka