Najopakija bolest današnjice u skoroj budućnosti treba nestati, ali to ne može biti plod stihije, nego agresivnih ulaganja te promišljenih znanstvenih i organizacijskih napora zajednice.

Ta je ideja vodilja pokrenula skupinu hrvatskih znanstvenika da na zagrebačkom Rebru organiziraju centar za liječenje autoimunih kroničnih bolesti koje izaziva presađivanje matičnih stanica iz krvi (cGVHD).

Hrvatska ima jake nezavisne pojedince, ali moramo razviti mehanizme za transfer znanja iz dijaspore te preko stvaranja kritične mase podignuti sustav na višu razinu, kaže idejni pokretač i voditelj projekta dr. Steven Živko Pavletić, svjetski priznati stručnjak i voditelj Odjela za presađivanje matičnih stanica američkog Nacionalnog instituta za rak (NIC).

Pavletić priznaje kako tvrdnja da rak uskoro treba nestati može zvučati podjednako futuristički kao najava puta na Mjesec potkraj 19. stoljeća. No američki Nacionalni instituti za zdravlje (NIH) u kojem Pavletić ima istaknutu ulogu ne puca na prazno. Godišnje raspolažu proračunom od 30 milijardi dolara, od čega jedan od 27 instituta, Nacionalni institut za rak (NCI), sâm s oko sedam milijardi dolara! Zbog svoje važnosti taj je sustav izravno pod nadzorom predsjednika SAD-a.

Da liječenja imaju veću ekonomsku nego humanitarnu važnost, utvrdio je naš Andrija Štampar još 1926., podsjeća Pavletić, istaknuti hematolog i onkolog, profesor na Sveučilištu Georgetown i osnivač udruge iseljenika Hrvatska ura. Njegov plan suzbijanja raka počiva na tri točke. Prvo, izbaciti faktore rizika poput pušenja. Drugo, stvoriti prevenciju u kojoj mnogo očekujemo od razvoja novih i pouzdanih metoda ranog otkrivanja raka iz uzoraka krvi, što bi trebalo povećati broj bolesnika liječenih u ranoj fazi kada je izlječenje moguće. Treće je sâmo liječenje u kojem je najuspješnija terapija presađivanja matičnih stanica iz perifernog krvnog sustava. Svrha je te terapije izlječenje, a ne palijativno liječenje, napominje Pavletić.

U Hrvatskoj se, prema podacima iz 2010., godišnje dijagnosticira oko 21 tisuća novooboljelih od raka, a umre oko 13,5 tisuća oboljelih. Zahvaljujući napretku u liječenju, 130 tisuća oboljelih produljuje život, od kojih oko polovina za oko pet godina.

Umjesto pasivnog liječenja Hrvatska treba agresivno krenuti u ulaganja protiv raka kako bi uz pomoć jakih pojedinaca stvorila svoje programe i institucije koje će i građanima i državi olakšati teškoće, ocjenjuje Pavletić.

Ohrabruju povijesna iskustva Hrvatske koja u transplantacijskom liječenju ima vodeću ulogu u ovom dijelu Europe. Prvu transplantaciju koštane srži izvela je 1983., dok je prva prava moderna transplantacija u svijetu obavljena 1968. godine.

Na Rebru pripremaju osnivanje centra za liječenje autoimunih kroničnih reakcija na presađivanje matičnih stanica. Američko veleposlanstvo u Zagrebu odobrilo je stipendiju za Pavletićev šestotjedni boravak u Zagrebu koji završava ovaj vikend.

Svrha je centra koordinirati rad dvadesetak različitih specijalista, harmonizirati liječenje i omogućiti da se postojeći resursi iskoriste efikasno.

Formalno otvorenje očekuje se sredinom studenoga, za kada je predviđen znanstveni simpozij posvećen tom problemu.

Pavletić naglašava da Hrvatska uz pomoć dijaspore treba stvarati međunarodne grupe i razvijati sustav do osnivanja virtualnog nacionalnog instituta za rak, koji će joj omogućiti da bude partner u iskorjenjivanju raka.