fbpx

Rekordna godina za solanu Nin: Vrućine donose obilje “bijelog zlata”

Objavljeno 31.07.2026 - IzdvojenoVijesti

Rekordna godina za solanu Nin: Vrućine donose obilje “bijelog zlata”

Proizvođači soli su među rijetkima kojima pogoduju vrćine kakve su trenutačno u Hrvatskoj. U ninskoj solani tako se obavlja već druga ovogodišnja berba, a procjenjuje se da će ova godina biti rekordna. Solana u Ninu privlači i sve veći broj turista, koji i sami rado sudjeluju u berbi.

U bazenima gdje se prikuplja sol danas je bilo 45°C, kazao je Mario Šalić, radnik u solani, koji na bazenima radi već 24 godine. Danas je ugrijalo toliko da se bosonom nogom ondje nije moglo. No Mario Šalić ističe da postoji i topliji bazen, od čak 60°C.

Kad se sol uhvati i stisne tvrda je poput kamena. Potrebno je dosta napora da se ostruže s dna bazena, a jednako toliko i kasnije da se prikupi – što mogu samo snažni i iskusni ljudi.

Berba cvijeta soli u Ninu u punom jeku – očekuje se 15 tona
Velike vrućine neugodne su za ljude, ali odlične za sol. Hlapilo je more puno prije no inače. Kristali soli brzo su se stvarali na dnu bazena.

– Vjerujem da bi ova godina mogla doseći do maximalnih količina, kazala je Sanja Stamenić Oštrić iz Solane Nin.

U ninskoj solani očekuje se oko 5.000 tona – prvoklasnog bijelog ninskog zlata.

Osim gospodarskog značenja, solana je prvoklasna turistička destinacija. Godišnje je posjeti više od 125.000 ljudi.

– Odličan doživljaj za djecu i za nas odrasle, da vidimo kako izgleda proizvodnja soli, kazao je Marin iz Zagreba.

– Jako mi se sviđa količina te soli, kao da je pao snijeg u Zagrebu, izjavila je Lora iz Zagreba.

U Solani Nin traži se i galebar

Svi znamo da je prgave ćudi galeb, simbol Dalmacije. Rade dosta štete i solanama pa je bilo neophodno vratiti radno mjesto – galebara.

– Galebovi onečišćuju ekološku sol zato je nama galebar jako bitno radno mjesto u solani. Oni sa žviždaljkama tjeraju galebove. To nije onaj dalmatinski galebar koji tjera ženske, ovaj tjera galebove, rekla je Stamenić Oštrić.

Dalmatinci za taj posao više nisu zainteresirani. Zamjena je stigla s udaljenosti od 10 tisuća kilometara.

Sve tri hrvatske solane zajedno proizvedu 15-20 tisuća tona godišnje. Hrvatska treba 60 tisuća. tona soli samo za prehranu, a ukupno s industrijom vise od 100.000, što znači da se većina soli ipak uvozi.

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama