“Rijeka ima samo 4 m² zelenila po stanovniku – vrijeme je za ozbiljne promjene”, poručuju aktivisti inicijative Protiv sječe! nakon sastanka s gradonačelnicom Rinčić. Predali akcijski plan, zatražili hitno zapošljavanje urbanih šumara, transparentan Zeleni katastar i strože mjere zaštite stabala.

(RIJEKA) – Građanska inicijativa Protiv sječe! održala je službeni sastanak s riječkom gradonačelnicom dr. Ivom Rinčić, na kojem je iznijela dramatične podatke o stanju javnog zelenila u gradu i predstavila prijedloge za modernizaciju sustava upravljanja zelenim površinama. Sastanku su prisustvovali i ključni predstavnici gradskih odjela nadležnih za ekologiju, komunalni sustav i održivi razvoj.

U ime inicijative govorili su osnivač i koordinator Petar Ćurić, vrtni dizajner i ekoaktivist Kruno Pekas (Vrtlar Kruno), arhitektica i urbanistica Jana Puž te prijatelj inicijative Marin Škufca. Svi su upozorili da Rijeka već godinama pripada skupini zeleno najsiromašnijih europskih gradova, s prosjekom od tek četiri kvadratna metra zelenila po stanovniku, što je čak pet puta ispod minimalnog europskog standarda.

„Zelenilo nije dekoracija nego urbani štit – štiti građane od toplinskih otoka, zagađenja i bujičnih voda. Rijeka si ovako nizak zeleni kapacitet više ne može i ne smije dozvoliti“, naglasila je Puž.

Istarski model: primjer uspješnog građanskog nadzora

Predstavljen je i pregled rada inicijative u Istri, gdje je – prema riječima Petra Ćurića – trogodišnji građanski nadzor zaustavio niz nestručnih sječa, uveo Zeleni katastar u Puli i povećao sudjelovanje javnosti u procesima upravljanja zelenilom. Ćurić je podsjetio na slučaj uklanjanja 25 ladonja na pulskim Giardinima, kada je inicijativa, tvrdi, razotkrila ozbiljne propuste u procjeni zdravstvenog stanja stabala.

„Najviše problema nastaje kad građani nemaju uvid. Civilni nadzor nije prepreka, nego alat koji gradskoj upravi pomaže da radi transparentnije i kvalitetnije“, poručio je Ćurić.

Glavni zahtjevi: Zeleni katastar, urbani šumari i stroža zaštita stabala

U središtu sastanka našli su se konkretni prijedlozi za modernizaciju riječkog sustava upravljanja zelenilom. Kruno Pekas istaknuo je da Rijeci hitno treba digitalni, javno dostupni Zeleni katastar koji bi pratio svako gradsko stablo – njegovu starost, zdravlje, povijest intervencija i eventualne bolesti.

Aktivisti također traže zapošljavanje urbanih šumara/arborista, stručnjaka kakve imaju brojni europski gradovi.

„Ne možemo govoriti o modernom gradu, a da nemamo barem osnovni stručni tim za urbano drveće“, naglasio je Pekas.

Problem orezivanja tijekom vegetacije također je izdvojen kao prioritet. Inicijativa smatra da bi se od 15. ožujka do 15. listopada trebalo obavljati samo hitne intervencije, kako bi se spriječila oštećenja i narušavanje zdravlja stabala.

Poseban naglasak stavljen je na dugoročno planiranje zelenih koridora, uvođenje travnih biotopa s odgođenom košnjom te prestanak nepotrebnog betoniranja površina koje bi trebale ostati propusne.

Akcijski plan: pet ključnih koraka za spas riječkog zelenila

Gradonačelnici je uručen dokument Akcijski plan za unaprjeđenje i zaštitu javnog zelenila Rijeke, koji se temelji na pet prioritetnih mjera:

1. Revitalizacija postojećeg gradskog GIS sustava za upravljanje zelenilom.
2. Osnivanje posebnog stručnog tima za vođenje i ažuriranje baze podataka.
3. Zapošljavanje urbanih šumara i jačanje stručnih kapaciteta komunalnih službi.
4. Sustavno praćenje zdravstvenog stanja stabala i uvođenje redovitih evaluacija.
5. Osnivanje savjetodavnog tijela koje bi okupilo stručnjake, predstavnike Grada i građanske inicijative.

Aktivisti također traže evaluaciju rada komunalnih službi kako bi se utvrdilo raspolažu li znanjem i kapacitetima potrebnima za održavanje zelenila prema suvremenim europskim standardima.

Suradnja moguća – ali građani očekuju rezultate

Obje strane ocijenile su sastanak konstruktivnim i izrazile spremnost za nastavak suradnje. Predstavnici inicijative poručili su kako vjeruju da nova gradska uprava može napraviti značajan iskorak prema održivijem urbanom razvoju.

„Važno je da ovaj put ništa ne ostane samo na riječima. Građani Rijeke žele i zaslužuju grad koji čuva svoja stabla i budućnost gradi s više zelenila, a ne manje“, zaključili su iz inicijative.