Rimski luk u Rijeci: Što se zapravo dogodilo i zašto izgleda baš tako?
Objavljeno 24.11.2025 - Vijesti

Rimski luk u središtu Rijeke posljednjih je dana izazvao burne rasprave. Društvene mreže preplavile su kritike, a dio građana uvjeren je da je u rekonstrukciji korišten beton te da je antički spomenik vizualno “uništen”. S druge strane, restauratori i konzervatori poručuju: radovi su izvedeni u potpunosti prema pravilima struke i europskim standardima zaštite kulturne baštine.
Da bismo razumjeli o čemu se radi, potrebno je objasniti kako se uopće smije raditi na objektima starima dvije tisuće godina.
Zašto rimski luk izgleda drugačije nego prije radova?
Kod sanacije arheoloških struktura ne smije se “uljepšavati” niti rekonstruirati original tako da izgleda kao nov. To bi bilo falsificiranje povijesti. Zato konzervatori primjenjuju nekoliko ključnih načela:
1. Minimalni zahvat
Radi se samo ono što je nužno da se objekt stabilizira i zaštiti od propadanja.
2. Uklanjanje neprikladnih materijala
Konzervatori su potvrdili da je stari beton — koji je tamo stajao desetljećima — u potpunosti uklonjen. Beton se u povijesnoj jezgri ne smije koristiti, pa je zamijenjen prikladnim materijalima.
3. Ojačanje suvremenim, ali reverzibilnim materijalima
Da bi se luk statički osigurao, korišteni su materijali koji se mogu ukloniti u budućnosti bez oštećenja originalnih rimskih blokova.
4. Nova intervencija mora biti vidljiva, ali diskretno
Europski standardi nalažu da stručna osoba mora moći razlikovati što je izvorno, a što je dodano u 21. stoljeću. Zato moderni elementi ne smiju imitirati antički kamen.
Drugim riječima – ne radi se o “betonizaciji”, nego o pravilnoj konzervaciji.
Što je izazvalo nezadovoljstvo građana?
Najveći problem nije struka – nego komunikacija.
Građani nisu unaprijed bili informirani o tome što se radi, zašto to tako mora izgledati i koji će biti konačan rezultat. Bez objašnjenja, nove površine djeluju “strano” pa dio javnosti automatski pomisli na najgore.
To se posljednjih godina ponavlja u Rijeci: projekti se rade stručno, ali informacije do stanovnika stižu prekasno. A kad je riječ o spomeniku koji gledamo svakodnevno u centru grada, razumljivo je da ljudi žele pojašnjenje.
Jesu li radovi izvedeni po pravilima?
Prema svemu što je objavljeno, da:
-
beton je uklonjen,
-
korišteni su odgovarajući materijali,
-
konstrukcija je ojačana na način prihvaćen u cijeloj EU,
-
novi elementi minimalno utječu na vizualnu cjelinu,
-
a staro i novo jasno se razlikuju, kako i nalaže međunarodna praksa.
Konzervatori će u siječnju održati i posebnu prezentaciju projekta za građane – što je dobrodošao korak prema većoj transparentnosti.
Zaključak: Autentičnost je važnija od “uljepšavanja”
Rimski luk nije obojan, nije betoniran i nije “moderniziran”. On je stabiliziran i sačuvan po pravilima struke, a njegov izgled nakon radova nije pogreška nego izravna posljedica europskih standarda koji štite autentičnost kulturne baštine.
Možda vizualno nije “instagramičan”, ali zato ostaje vjeran vremenu u kojem je nastao – a to je vrijednost koju moramo čuvati.
Vrati se natrag


