Proteklo razdoblje u Nacionalnom parku Krka bilo je ispunjeno vrijednim znanstvenim otkrićima, koja još jednom potvrđuju da ovo zaštićeno područje odlikuju iznimne prirodne vrijednosti, ali i da je ono živo znanstveno učilište na otvorenom. U vremenu u kojem svjedočimo ubrzanom nestanku vrsta na globalnoj razini svako novo otkriće nije samo podatak u znanstvenom radu, već doprinos ukupnoj bioraznolikosti našeg planeta i podsjetnik na to da smo odgovorni prema svijetu koji nas okružuje i njegovoj budućnosti.
Jedanaest novih vrsta gljiva za Hrvatsku

U sklopu projekta istraživanja i inventarizacije gljiva šumskih staništa Parka zabilježeno je čak jedanaest vrsta novih za Hrvatsku, među njima i cijeli jedan novi rod. Projekt su proveli istaknuti hrvatski mikolozi u suradnji s djelatnicima Parka, potvrdivši još jednom koliko je važna sinergija znanstvene zajednice i zaštićenih područja. Sustavna istraživanja poput ovoga temelj su za kvalitetno upravljanje i dugoročnu zaštitu bioraznolikosti.

Tijekom jedanaest dana koliko su trajala istraživanja na terenu, na devetnaest lokaliteta i u različitim godišnjim dobima, evidentirana su 184 nalaza i određena 101 vrsta iz dviju velikih skupina: bazidiomiceta i askomiceta. Posebno ohrabruje podatak da je devet pronađenih vrsta na Crvenom popisu gljiva Hrvatske, a osam je strogo zaštićeno. To svjedoči o očuvanosti šumskih staništa Parka.

Gljive razgrađuju mrtvu organsku tvar i omogućuju kruženje hranjivih tvari, tvore simbioze s biljkama (mikorizu), hrane brojne sitne organizme u tlu i važan su izvor hrane životinjama. Bez gljiva nema zdravih šuma, a bez zdravih šuma nema stabilnih ekosustava.

U kontekstu globalne krize bioraznolikosti otkriće novih vrsta nije samo znanstveni uspjeh, nego i važan korak u očuvanju tih vrsta jer vrstu koju ne poznajemo ne možemo ni zaštititi.

Otkriće objavljeno u znanstvenom časopisu European Journal of Protistology

Iz špilje Miljacka II, jednog od biospeleološki najvrednijih lokaliteta u Parku, za znanost je opisana nova vrsta slatkovodne foraminifere: Spirolocammina petrae. Riječ je o prvoj slatkovodnoj tubotalmidnoj foraminiferi na svijetu, koja je zasad poznata samo s tog jednog lokaliteta, što je čini stenoendemom, vrstom iznimno ograničena rasprostranjenja.
Foraminifere su gotovo isključivo morski organizmi, što znači da su njihovi slatkovodni predstavnici prava rijetkost. Te mikroskopske organizme možemo zamisliti kao sitne „regulatore“ podzemnih voda: pomoću razgranatih pseudopodija – retikulopodija – hvataju bakterije i druge mikroorganizme, čime reguliraju njihovu brojnost, a ujedno su i hrana špiljskim životinjama.
Drugim riječima, iako oku nevidljive, foraminifere su ključne za ravnotežu podzemnih ekosustava i kvalitetu vode. Otkriće tih organizama podsjeća nas na to da su krška podzemna staništa još uvijek nedovoljno istražena i da ih je važno očuvati.

Krkin prekobrojac – sitni čuvar ravnoteže

Podzemlje Parka otkrilo nam je još jednu novu vrstu: špiljskog kornjaša Bryaxis krkensis, nazvanog krkin prekobrojac. Opisan je na temelju jedinki prikupljenih u sedrenoj špilji na području Bilušića buka, a kasnije je pronađen i na području Kaštela Žegarskog.
Dug tek oko 1,7 mm, taj crvenkastosmeđi kornjaš sitan je, ali ekološki iznimno važan. Kao grabežljivac na vrhu hranidbene mreže špiljskog ekosustava, osjetljiv je na svaku promjenu u brojnosti drugih organizama, a zbog ograničenog rasprostranjenja, posebno je ranjiv.
Otkriće toga kornjaša kazuje da je podzemni svijet složen i osjetljiv i da svaka kap vode, svaki sediment i svaki mikroorganizam imaju svoju ulogu u velikoj mreži života.
Snaga sinergije znanosti i volontiranja

Posebnu vrijednost novim pronalascima dao je volonterski program „Istraživač bioraznolikosti“. Tijekom dvaju ljetnih terenskih ciklusa 2025. godine mladi volonteri s Odsjeka biologije Prirodoslovno-matematičkog fakulteta u Zagrebu istraživali su, uz mentorstvo stručnjaka, šesnaest lokaliteta u Parku.

Samo u srpnju pronađeno je dvadeset pet novih vrsta, a i rujanski izlazak na teren donio je niz vrijednih nalaza, od pčela i biljaka do vodenih gljiva i vretenaca.
Na Visovcu je tako zabilježena atraktivna vrsta vretenaca Trithemis annulata, prepoznatljiva po ružičastom tijelu mužjaka. Među biljkama otkrivene su dvije nove vrste za Park: jesenski luk Allium moschatum i rijetki hibrid Pistacia × saportae, nastao križanjem autohtonih pistacija.

Zabilježeni su i brojni rodovi pčela, poput Xylocopa i Colletes, kao i mikroskopske vodene gljive iz rodova Tricladium i Tetracladium, važna, ali često zanemarena karika vodenih hranidbenih mreža. Volonterski program pokazuje da znanost nije zatvorena u laboratorije, već da živi na terenu, u znatiželji, suradnji i spremnosti da učimo jedni od drugih. Upravo ta povezanost – znanstvenika, obrazovnih institucija, Parka i građana – temelj je uspješne zaštite prirode.

Svaka nova vrsta je važna

Svako novo otkriće u Parku podsjeća nas na jednostavnu, ali snažnu istinu: priroda još uvijek ima mnogo toga za otkriti. U vremenu velikog izumiranja vrsta otkrivanje novih oblika života daje nadu, ali nosi i obvezu jer bioraznolikost nije tek apstraktni pojam: ona je mreža odnosa koja osigurava čistu vodu, plodno tlo, stabilnu klimu i ljepotu krajolika u kojem živimo. Čuvajući nju, čuvamo i sebe.

Hvala svim znanstvenicima, suradnicima i volonterima koji su svojim radom pridonijeli ovim spoznajama. Zajedno pokazujemo da znanje i predanost mogu biti snažan odgovor na izazove današnjice.
Priroda nam još mnogo toga ima za reći. Na nama je da je pažljivo slušamo i odgovorno čuvamo.