S obzirom na bolje rezultate turizma moguć i manji pad BDP-a

Objavljeno 22.08.2020 - GospodarstvoIzdvojeno

S obzirom na bolje rezultate turizma moguć i manji pad BDP-a

Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić izjavio je u petak kako se u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma od očekivanih, može očekivati manji pad BDP-a, a ne dogodi li se nešto nepredviđeno već iduće godine snažan oporavak.
“Imali smo tri scenarija kada smo radili prognozu. U optimističnom, gdje bi pad prihoda turizma bio 50 posto, a ne 70 posto kao u osnovnom, rekli smo da bi BDP mogao pasti oko 6,6 posto. U ovom trenutku nalazimo se u situaciji gdje možemo očekivati kumulativno, od početka godine, pad noćenja oko 50 posto. Ako se zadrži tako, onda ćemo sasvim sigurno vidjeti i niži pad BDP-a”, rekao je guverner HNB-a u Dnevniku HTV-a.

No, napominje da će to ovisiti i o drugim granama gospodarstva, kao i o tomu što će se događati na jesen s koronavirusom i koliko bi moguće buduće uvođenje karantene, ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim zemljama, moglo utjecati na pad BDP-a.

“No, u ovom trenutku, s obzirom na bolje rezultate turizma, možemo očekivati manji pad BDP-a”, kaže Vujčić.

HNB je početkom srpnja izišao s makroekonomskim projekcijama, u kojima razrađuje tri moguća scenarija. U osnovnom scenariju, koji pretpostavlja pad prihoda od turizma za oko 70 posto, središnja banka procjenjuje da bi realni BDP Hrvatske u ovoj godini pao 9,7 posto u odnosu na prethodnu godinu, a u 2021. povećati za 6,2 posto. U optimističnom scenariju, uz pad prihoda od turizma za oko 50 posto, pad BDP-a u ovoj godini procijenjen je na 6,6 posto. U pesimističnom, koji uključuje drugi val epidemije i pad prihoda od turizma za 90 posto, središnja je banka procijenila pad realnog BDP-a u ovoj godini na 11,4 posto, uz rast u 2021. za 6,3 posto.

Snažan rast javnog duga ove godine, iduće pad

HNB u osnovnom scenariju procjenjuje da bi udio javnog duga u BDP-u u ovoj godini porastao sa 73 posto na 87 posto BDP-a, a guverner kaže kako takav rast javnog duga nije dobar i svakako predstavlja rizik za Hrvatsku.

“Javni dug će ove godine porasti za više nego što je bilo ukupno smanjenje javnoga duga od 2014. godine do prošle godine. Mi smo imali kontinuirano smanjenje javnoga duga i sada će u jednoj godini on doći na 87 posto, gotovo 90 posto. Dobro je što već sljedeće godine vidimo smanjenje javnoga duga jer očekujemo snažan oporavak gospodarstva”, rekao je Vujčić.

Podsjetio je, naime, kako je prema osnovnom scenariju u 2021. predviđen rast BDP-a za oko 6,2 posto, a taj će gospodarski rast utjecati i na pad udjela javnog duga u BDP-u.

“Mi očekujemo da će on nastaviti padati u iduće dvije godine kad moramo zadovoljiti mastriške kriterije za ulazak u eurozonu. Sama činjenica da ulazimo u eurozonu treba nam olakšati pristup financiranju na međunarodnim financijskim tržištima, što smo vidjeli sada u početku krize kada smo dobili već potporu Europske središnje banke (ESB)”, rekao je Vujčić.

Upitan što mogu očekivati građani, posebice u vezi kamatnih stopa koje su sada na rekordno niskoj razini, Vujčić kaže kako bi se trebao očekivati daljnji pad kamatnih stopa kako se budemo približavali eurozoni.

Tvrdnju da su kamatne stope trenutno na povijesno najnižim razinama potkrijepio je i podatkom da su one na stambene kredite sada došle na oko 2,5 posto, s nekih 3 posto 2019. godine.

“To je posljedica vrlo ekspanzivne monetarne politike koju vodi i HNB, ali u okruženju i ESB. Budući da očekujemo nastavak takve monetarne politike, možemo očekivati i nastavak trenda kamatnih stopa”, rekao je.

Potvrdio je novinarsku konstataciju da su banke s krizom u drugom tromjesečju pooštrile uvjete za dobivanje kredita, ali je još jače pala potražnja za kreditima.

“Banke najavljuju za treći kvartal polako otpuštanje tih zategnutih uvjeta za davanje je kredita tako da očekujemo da će se sada opet krenuti u drugom smjeru, lagano relaksirajući te uvjete”, kaže Vujčić, ponavljajući da HNB vodi vrlo ekspanzivnu monetarnu politiku koja omogućuje da kamatne stope nastave padati.

Banke su vrlo dobro kapitalizirane

Upitan za mogući utjecaj krize na bankarski sustavu, Vujčić podsjeća da je taj sektor ovisan o gospodarstvu. Budući da će gospodarstvo ove godine snažno pasti i banke će, kaže, osjetiti posljedice toga, u smislu smanjenja prihoda, smanjene dobiti, a neke će imati i gubitke.

“Međutim, banke su vrlo dobro kapitalizirane. Naše najveće, sistemske važne banke imaju oko 7,5 postotnih bodova viška kapitala u odnosu na regulatorne zahtjeve, a druge banke oko tri posto više kapitala. Tako da su sposobne podnijeti ovaj udarac pada rezultata u ovoj godini. I u tom smislu štednja je sigurna i ne treba se brinuti za nju”, poručio je guverner HNB-a.

Upitan za procjene o kretanju nezaposlenosti, Vujčić je podsjetio da je najveća kontrakcija ekonomske aktivnosti bila u drugom kvartalu te kako se će dio efekata povećanja nezaposlenosti, otkaza vidjeti i u četvrtom kvartalu. Međutim, taj rast nezaposlenosti neće biti ni približno onakav kakav smo vidjeli nakon velike financijske krize, bit će relativno umjeren, rekao je.

“Već iduće godine očekujemo snažan oporavak, ako se ne dogodi nešto nepredviđeno. Očekujemo da bi se situacija s virusom trebala smirivati, da bi cjepivo i lijek trebali biti pronađeni, što bi sve trebalo doprinijeti snažnom oporavku ekonomije”, zaključio je guverner središnje banke. (Hina/FaH)

Komentari

komentar

Vrati se natrag

Pratite nas na društvenim mrežama