Gilbert Guillame, predsjednik Arbitražnog suda u Den Haagu, pročitao je odluke o teritorijalnom sporu Hrvatske i Slovenije na moru i kopnu i potpuno autistično je najavio da je ova odluka obvezujuća za Sloveniju i Hrvatsku i nije niti jednom spomenuo da je Hrvatska napustila arbitražu zbog mutljevine jednog od sudaca sa slovenskim visokim dužnosnicima i tajnim pregovaranjima koji nisu bili dopušteni.

Sud je odlučio da Slovenija kroz hrvatske teritorijalne vode dobije spojnicu (junction) svojih teritorijalnih voda i međunarodnog mora, te da joj pripadaju tri četvrtine Savudrijske vale, objavio je predstavljajući konačnu odluku o razgraničenju Hrvatske i Slovenije na kopnu i na moru.

Sloveniji većina Savudrijske vale

Prema odluci Arbitražnog suda velika većina Piranskog zaljeva, odnosno Savudrijske vale pripada Sloveniji. Slovenija je dobila zaljev od ušća Dragonje do točke 45 30′ 41,7” sjeverne geografske širine i 13 31′ 25,7” zapadne geografske dužine.

Linija ide od kraja kopnene granice na ušću Dragonje do točke A na liniji koja zatvara zaljev, a koja je na udaljenosti od rta Madona tri puta većoj od razdaljine od točke A do rta Savudrija. Takvo razgraničenje ostavlja veći dio zaljeva Sloveniji”, kaže se u odluci.

Od Suda se tražilo da utvrdi morsku granicu između dviju država u skladu s međunarodnim zakonom koji poziva na usvajanje linije ekvidistance, osim ako postoje druge specifične okolnosti, naglasio je sudac Guillaume. Sud je razmatrao treba li u ovom slučaju usvojiti liniju ekvidistance kao konačnu morsku granicu ili je potrebno zbog specifičnih okolnosti prilagoditi liniju ekvidistance, rekao je, dodajući da se morala uzeti u obzir posebna konfiguracija savudrijskog rta. Ta konfiguracija stvorila bi neproporcionlane suprotne učinke ako bi se koristila striktna linija ekvidistance. Iz toga razloga, sud je odlučio da linija ekvidistance mora biti prilagođena u korist Slovenije, rekao je predsjednik suda.

Odluka o razgraničenju Savudrijske vale i doticaju Slovenije s međunarodnim vodama na tragu je sporazuma iz 2001. između tadašnjih premijera Hrvatske i Slovenije Ivice Račana i Janeza Drnovšeka od kojeg je bivši hrvatski premijer odustao jer nije dobio potporu u Hrvatskom saboru.

Slovenija dobila pristup otvorenom moru od 2,5 nautičkih milja

Trenutno nema mjesta gdje je teritorijalno more Slovenije izravno spojeno na otvoreno more. Sud ima dužnost odrediti slovenski ‘junction’. Sud utvrđuje da je pojam ‘junction’ područje koje povezuje teritorijalno more Slovenije s područjem otvorenog mora. Bit će oko 2,5 nautičkih milja i bit će spojeno na granicu koja je postavljena Osimskim sporazumima, rekao je predsjednik Guillame.

Sud definira pojam ‘ junction’ kao vezu između teritorijalnog mora Slovenije i područja izvan područja teritorijalnog mora Hrvatske i Italije, pročitao je Guillaume. Odredio je da slovenski ‘junction’ do otvorenog mora bude područje u kojem brodovi i zrakoplovi imaju jednaka prava kao na otvorenom moru. Ova sloboda ne uključuje istraživanje, eksploataciju niti upravljanje prirodnih resursa na području ovog junctiona. Međutim, tu se računa sloboda kretanja, zrakoplova, brodova, kablova i cjevovoda. Te se slobode odnose na sve civilne i vojne brodove bez obzira iz koje su države. I ostali imaju pravo korisiti junction kada putuju u Sloveniju ili iz nje, bez obzira koje su iz države, rekao je Guillame.

Pravo komunikacije na području ‘junctiona’ ne može se ukinuti ni pod kojim okolnostima, rekao je sudac.

Što se tiče kopnene granice sud je uglavnom pratio razgraničenje po granicama katastarskih općina.

Objavljeno je da granica u Istri slijedi Dragonju i završava na sredini kanala sv. Odorika što znači da zaoseci Škodelin, Bužini i Mlini-Škrilje i kuća Joška Jorasa ostaju u Hrvatskoj.

Sud je objavio i odluku da je Sveta Gera na hrvatskom teritoriju, ali i priopćio da nema jurisdikciju odlučiti o hrvatskom zahtjevu da slovenski vojni kompleksi ne smiju ostati na hrvatskom teritoriju. Tu se katastarska općina poklapa s katastarskim granicama Hrvatske i Slovenije i to će se smatrati granicom koja je utvrđena. Međutim, sud također uzima u obzir hrvatski zahtjev da nijedna civilna osoba ni vojna osoba nema pravo ostati na području Svete Gere koja se nalazi u hrvatskoj katastarskoj općini. Iako je to dio hrvatskog teritorija, Sud nema jurisdikciju ispuniti taj zahtjev.

Predsjednik suda Guillame pročitao je i odluku da granice na Muri i Sutli idu katastarskom granicom, a u Murskom Središću sredinom Mure.

Sud je odlučio i da će troškovi arbitraže biti podijeljeni napola između dviju država, rekao je sudac.

Premijer Andrej Plenković je nakon objave arbitražne odluke u graničnom sporu sa Slovenijom poručio da ona Hrvatsku ni na koji način ne obvezuje niti Hrvatska namjerava primjenivati njezin sadržaj, a političke stranke u Hrvatskoj pozvao je na jedinstven stav i konsenzus oko zastupanja hrvatskih interesa na međunarodnoj sceni. U redakciji KIGO.hr dobili smo informaciju da se MUPova plovila već upućuju na granice sa Slovenijom, tj. na pola Savudrijske vale. U pripremi su i vojni brodovi što doista nije potrebno jer Slovenija nema nikakvu mornaricu.

Hrvatski sabor donio odluku o povlačenju iz Arbitražnog suda 2015. godine

Hrvatski sabor je potkraj srpnja 2015. donio odluku o povlačenju iz arbitražnog sporazuma koji su dvije zemlje potpisale 2009., a Sloveniji predložio da počnu pregovori o alternativnom rješavanju spora. Zagreb je tada ocijenio da je arbitražni proces nepovratno kompromitiran nakon što je otkriveno da su se slovenski predstavnik u arbitražnom sudu Jernej Sekolec i djelatnica slovenskog ministarstva vanjskih poslova Simona Drenik dogovarali o iznošenju slovenskih argumenata i lobiranju kod drugih arbitražnih sudaca. I Sekolec i Drenik nakon toga su odstupili.

Navedeni sporazum pravno za Hrvatsku ne vrijedi!