Proračun Grada Rijeke za 2026. godinu izazvao je mnogo pozornosti, kako zbog svog rekordnog iznosa, tako i zbog poruka nove gradske vlasti o „novoj viziji“, „stabilnosti“ i „opipljivim koristima za građane“. No koliko se te najave podudaraju s konkretnim sadržajem? Što u proračunu stvarno jest iskorak — a gdje ostaju upitnici?

Analizirali smo ključne brojke, poruke i planove predstavljene na konferenciji za medije gradonačelnice Ive Rinčić.

Rekordan proračun i smanjenje poreza

Gradonačelnica Rinčić najavila je da proračun za 2026. iznosi 236,9 milijuna eura, što je rast od 4,6 % u odnosu na prethodnu godinu. Istaknuto je i da neće biti novih kreditnih zaduženja, što se može smatrati odgovornim potezom.

Najveću političku pozornost dobila je najava smanjenja poreza na dohodak — niža stopa pada s 22 % na 20 %, a viša s 32 % na 25 %. Grad se time „odriče“ oko 9 milijuna eura prihoda kako bi građanima ostalo više novca u džepu.

Ovo je, nesumnjivo, jedna od najpopularnijih točaka proračuna, iako ostaje otvoreno pitanje hoće li manji gradski prihodi stvarati pritisak na buduće razvojne projekte.

Stvarni plus: ulaganja u mlade, obrazovanje i inkluziju

Neke su proračunske mjere doista konkretniji iskorak nego što smo viđali ranije:

• Stipendije se udvostručuju: studentske sa 200 na 400 €, a učeničke s 150 na 300 €.

• RInkluzija dobiva dodatnih 200.000 €, što znači više pomoćnika u nastavi i bolje satnice.

• Veliki zahvat u sportsko-obrazovnoj zoni Trsat: 12,5 milijuna eura kroz tri godine za školu, dvoranu i samu zonu.

• Završetak nekoliko vrtića (Krnjevo, Galeb, Gardelin) jasno pokazuje pomak u sektoru koji je kronično kasnio za potrebama grada.

Ove mjere ciljaju mlade, obitelji i djecu – skupine koje Rijeci već dugo nedostaju.

Socijalni paket: prijevoz, grijanje i starije osobe

Pozitivni elementi uključuju i zadržavanje:

• besplatnog javnog prijevoza za umirovljenike, starije od 65 i nezaposlene starije od 60

• subvencioniranja cijene grijanja tijekom najhladnijih mjeseci

• ulaganja u inkluzivne i socijalne programe

Ovo je vidljiv trud da se pruži zaštita najranjivijim skupinama — i to svakako treba priznati kao plus.

Ulaganja u kulturu, sport i obnovu imovine

Proračun predviđa široku paletu zahvata:

• obnova Fenice, HNK-a, HKD-a, industrijske baštine, gradskih parkova

• ulaganja u sportske objekte (Kantrida, Sušak, Belveder, Orehovica)

• Exportdrvo: 1,5 milijuna € kroz tri godine za pretvaranje u multifunkcionalni centar

• Kockica Muzeja grada: 900.000 €

• gospodarenje otpadom, nova vozila vatrogasaca, modernizacija rasvjete, šetnice i obalna infrastruktura

Brojke su raspodijeljene široko, a raznolikost investicija može se čitati kao pokušaj stvaranja ravnoteže između kulturnog, sportskog i gospodarskog razvoja.

Najveći minus: godina 2026. opet — godina papira

Ono što se rijetko naglašava u PR predstavljanjima jest činjenica da se čak milijun eura u 2026. godini (te dodatnih 800.000 € u 2027. i 2028.) ulaže samo u projektnu dokumentaciju za vrtiće, škole i garaže.

Drugim riječima:

Ako bi Rijeka sutra htjela početi graditi, ne može — jer projekti nisu pripremljeni.

Grad je to i sam priznao. To znači da je 2026. još uvijek godina pripreme, a stvarne lopate u zemlji — tek kasnije. To je posljedica dugogodišnje nepripremljenosti, ali i ograničenje proračuna koji se predstavlja kao “razvojni”.

Još jedan problem: previše projekata, premalo konkretnih rokova

Proračun je prepun planova, ali vrlo malo:

• jasno definiranih rokova,

• mjerljivih ciljeva,

• procjena efekata (koliko novih mjesta u vrtićima, koliko obnove, koliko novih radnih mjesta).

Grad govori o „novoj viziji“, ali vizije bez brojčanih ciljeva ostaju samo lijepo sročene fraze.

Gospodarski aspekt – najtanja karika

U proračunu dominiraju socijalne i infrastrukturne mjere, dok je segment gospodarstva relativno skroman:

• Exportdrvo — 1,5 mil. € kroz tri godine

• poticanje ženskog poduzetništva — 50.000 €

• očekivanja da prostorna politika dugoročno donese razvoj

Za grad koji želi „ulaziti u gospodarsku utrku“, to je prilično tanko. Nedostaje ozbiljnijih poticaja za start-upove, investitore, tehnološke sektore ili inovacije. Problem je i u nedostatku planova za uređenje pročelja zgrada, uređenje priobalja te u potpunom zaboravljanju reorganizacije TZ Rijeke.

Pitanje učinkovitosti gradske uprave

Rashodi za zaposlenike iznose 108,5 milijuna €, što je značajan porast. To samo po sebi nije loše, ali:

• nema najave optimizacije procesa,

• nema najave modernizacije rada uprave,

• nema reforme administrativnih procedura.

Građani će sasvim legitimno pitati:

„Hoće li sada sve raditi brže i bolje, ili će samo biti skuplje?“

Zaključak: Balans ambicija i upitnika

Proračun Ive Rinčić za 2026. godinu donosi neke stvarno dobre i konkretne iskorake:

• rasterećenje građana

• ulaganja u mlade i inkluziju

• završetak ključnih vrtića

• velika ulaganja u kulturu, sport i infrastrukturu

• stabilnost bez novih kredita

Ali donosi i ozbiljne izazove:

• još jedna godina u kojoj se ključni projekti tek crtaju

• nejasna gospodarska strategija

• nedovoljno konkretnih rokova i mjerljivih ciljeva

• pitanje sposobnosti gradske administracije da iznese toliki investicijski val

Drugim riječima, proračun izgleda bolje nego što će se vjerojatno realizirati.

Hoće li se zaista ostvariti ambicije o „bržoj, stabilnijoj i pravednijoj Rijeci“, ovisit će manje o brojkama, a mnogo više o tome može li gradski sustav konačno postati učinkovit, brz i usmjeren na rezultate.

To je pravi izazov koji stoji pred gradonačelnicom — i najvažnije pitanje koje će građani ocjenjivati 2026. godine.