Dok susjedna talijanska regija Furlanija-Julijska krajina sustavno razvija nautički sektor i osigurava milijunske poticaje, u Hrvatskoj – a posebno u Primorsko-goranskoj županiji (PGŽ) – takve konkretne mjere gotovo da ne postoje.

U regionalnom sjedištu u Udinama ovih je dana održan prvi sastanak nautičke sektorske skupine koja prati provedbu novog regionalnog zakona o nautici. Cilj tog tijela je koordinirati razvoj nautičkog gospodarstva i osigurati da poticaji i investicije budu usmjereni tamo gdje su najpotrebniji.

Milijunski poticaji za marine i plovila

Na sastanku su predstavljeni rezultati prvog kruga javnih poziva za financiranje projekata u nautičkom sektoru.

Poseban interes izazvali su poticaji za marine, dokove i pristaništa. U tom programu financirana su 23 projekta, a dodijeljeno je 1,8 milijuna eura bespovratnih sredstava.

Velik interes pokazao je i program potpora za obnovu i modernizaciju rekreacijskih plovila te njihovo uklanjanje iz uporabe. U tom programu odobreno je 231 zahtjev, uz ukupno oko 750.000 eura potpora.

Regionalni vijećnik za turizam Sergio Emidio Bini najavio je i nove mjere koje će biti pokrenute tijekom 2026. godine.

Planirani su novi poticaji:

• 300.000 eura za tvrtke u brodogradnji

• 200.000 eura za ekološke brodske motore i kupnju plovila s manjim utjecajem na okoliš

• 1 milijun eura za obnovu ili uklanjanje starih plovila

Uz to, regija planira dodatno ojačati promociju nautičkog turizma putem turističke organizacije PromoTurismoFVG te organizirati informativne dane za poduzetnike u suradnji s obalnim općinama i gospodarskim udruženjima.

Talijani planiraju i buduće vezove

Jedan od ključnih projekata bit će i izrada master plana vezova, odnosno detaljnog mapiranja marina i pristaništa u regiji kako bi se jasno odredile potrebe za širenjem infrastrukture.

U izradu plana bit će uključeni i javni i privatni sektor.

„Javni sektor ulaže značajna sredstva, ali bez suradnje s poduzetnicima nema pravog rasta. Potrebna je snažna sinergija kako bismo dodatno podigli kvalitetu usluga za nautički turizam“, poručio je Bini.

A gdje je Hrvatska?

Primjer Furlanije-Julijske krajine pokazuje koliko ozbiljno neke europske regije pristupaju razvoju nautike. Iako ta talijanska regija ima tek 96 kilometara obale, aktivno razvija cijeli sustav poticaja, planiranja infrastrukture i suradnje s poduzetnicima.

S druge strane, Hrvatska ima jednu od najrazvijenijih charter industrija na Mediteranu, ali strategija razvoja nautičkog sektora često se svodi na pojedinačne projekte i inicijative.

PGŽ bez posebnih potpora za nautiku

Posebno je zanimljivo pitanje Primorsko-goranske županije, koja ima snažnu nautičku tradiciju, brodogradnju, marine i charter flotu, ali nema poseban program potpora za razvoj nautičkog sektora.

U županijskom proračunu ne postoje posebne linije financiranja za:

• razvoj marina i vezova

• poticanje charter industrije

• modernizaciju plovila

• razvoj nautičke infrastrukture

Istovremeno, nautika generira velik broj radnih mjesta i snažno utječe na turizam, servisne djelatnosti, brodogradnju i logistiku.

Vrijeme za ozbiljnu strategiju

Dok neke europske regije već sustavno planiraju budućnost nautičkog turizma, postavlja se pitanje treba li i Hrvatska – a posebno Kvarner – krenuti u izradu jasne strategije razvoja nautike.

Jer bez planiranja infrastrukture, poticaja za poduzetnike i koordinirane promocije, teško je dugoročno zadržati konkurentnost na sve zahtjevnijem mediteranskom tržištu nautičkog turizma.